Kako zaštititi prava vjerovnika, ali i istovremeno osigurati socijalni minimum za osobe kojima za vratom visi ovrha problem je koji bi se trebao donekle riješiti izmjenama Ovršnog zakona, koje su ovih dana krenule u javnu raspravu. U sklopu toga o problemima i jedne i druge strane danas se raspravljalo na okruglom stolu u organizaciji Ureda pučke pravobraniteljice i Hrvatskog pravnog centra
S kakvim se problemima sreću ovršenici, već je na početku pokušala objasniti pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je kazala da su se na ovakvu javnu raspravu odlučili zbog sve većeg broja pritužbi građana koje stižu na adresu njenog ureda. Među njima, dodala, najveći je broj pritužbi mladih i umirovljenika.
'Pritužbe koje građani upućuju pokazuju kako često nisu bili obaviješteni o pokretanju ovrhe, već su za nju saznali tek kad su im bila blokirana sva novčana sredstva. Naime, nedostatak saznanja o pokretanju ovršnog postupka onemogućuje stranci da iznese činjenice potrebne za pobijanje ovršnog zahtjeva i najčešće dovodi do toga da osobe nad kojima se provodi ovrha ne stignu na vrijeme otvoriti zaštićeni račun', navela je Vidović samo jedan od problema.
Do ovakvih nesporazuma više ne bi trebalo dolaziti jer, kako je pojasnila Renata Duka iz Ministarstva pravosuđa, mijenjaju se odredbe koje se tiču dostave rješenja o ovrsi.
'Do sada je u prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj mogao naznačiti adresu ovršenika koju god je htio. On bi naveo adresu za koju je smatrao da je adresa na kojoj ovršenik živi. Međutim, u praksi se počelo događati da ovrhovoditelji pojedini, kako nam građani pišu, u prijedlogu za ovrhu naznačuju adresu svoju, a ne adresu ovršenika i da primaju rješenje o ovrsi i potpisuju primitak tog rješenja. Sud i javni bilježnik naravno nemaju saznanja da to doista nije primio ovršenik, pa rješenje postane pravomoćno zato što se ne podnese pravni lijek, pa ako je određena ovrha na novčanoj tražbini, provodi se ovrha kod Fine, sredstva se blokiraju, skine se novčani iznos i na kraju tek ovršenik sazna da su mu skinuta sredstva s računa, da je ovrha provedena protiv njega. Sada će sud, odnosno javni bilježnik, ovisno o tome gdje se vodi ovršni postupak, morati samostalno utvrditi u evidencijama MUP-a koja je to adresa na kojoj ovršenik živi. Dakle, sudovi i bilježnici će elektronički biti povezani s evidencijama MUP-a', pojasnila je Duka.
Građanima je, kako je spomenula i pučka pravobraniteljica, problem stvarao i zaštićeni račun. Osobe nad kojima se provodi ovrha nerijetko nisu bile ni obaviještene o mogućnosti otvaranja takvog računa, nisu ga otvorile na vrijeme ili je čak u nekim slučajevima ovrha provođena nad zaštićenim računom.
Da je takvih situacija bilo, priznala je i Sandra Cindrić iz Fine. 'Fina je u suradnji s bankama i nadležnim ministarstvima ipak dovela u siječnju 2013. do toga da se taj zaštićeni račun može otvoriti i preventivno, dok građanin koji još nije ovršenik dok ni nema u agenciji evidentiranu osnovu za plaćanje. To je najvažnije što smo uspjeli zajednički napraviti za naše građane. Iako je ovaj postupak ovrhe formalan, surov i bezosjećajan, ipak je omogućena zaštita dostojanstva građana koji su ovršenici, a s druge strane ipak se osigurala i zaštita prava samih vjerovnika', kazala je Cindrić.
Ipak najvažnije izmjene zakona tiču se ovrha nad nekretninama. 'Po novome dajemo mogućnost za određena dva modela da ovršenici uspiju na određeni način sačuvati svoju nekretninu ako imaju neki drugi predmet ovrhe nad kojim bi se ovrha mogla provesti. To se ponajprije odnosi na slučajeve, kako se često u javnosti iznosi, ako ovršenik ima dug od 10 tisuća kuna i zbog tih 10 tisuća kuna se provodi ovrha na njegovoj nekretnini. U tim slučajevima on se može obratiti sudu i zahtijevati od suda da odredi ovrhu na nekom drugom predmetu ovrhe, primjerice ako ima motorno vozilo, štedni ulog ili možda postoji vjerojatnost da će taj novčani iznos kroz, primjerice, godinu dana imati kod sebe i da će moći namiriti tražbinu, na takav način će očuvati svoju nekretninu. Ako ne postoji mogućnost da se ovrha provede, tada bi mogao zahtijevati od suda da mu dopusti pravo na stanovanje, ako bi uopće došlo do prodaje', kazala je Duka, dodavši da izmjene zakona predviđaju i da, ako dođe do ovrhe nad nekretninom, dužnik ima mogućnost ostati živjeti u nekretnini i do godinu dana.
Svoj obol zaštiti najugroženijih pokušat će dati i Ministarstvo socijalne politike i mladih, koje skrbi za 115.000 osoba koji su korisnici potpore za održavanje, odnosno za one koji žive ispod minimuma i ovise o socijalnoj pomoći. Naime, takve će osobe, kazao je pomoćnik ministrice Hrvoje Sadarić, pokušati zaštititi od ovrhe u sektoru opskrbe energijom, i to donošenjem uredbe vezane uz Zakon o tržištu električne energije.
'S HERA-om dogovaramo da osobama koje su korisnici socijalne pomoći, a imaju dugove prema tvrtkama koje ih opskrbljuju energijom, te tvrtke ne mogu isključiti struju u sezoni grijanja', kazao je Sadarić. Naime, Europska unija nalaže da Hrvatska što prije definira što je to ugroženi kupac, te se stoga očekuje da se u roku od 15-ak dana donese uredba vezana uz tu temu. Ona bi među inim propisivala da se socijalnim slučajevima ne može isključiti struja, a ovisno o projekcijama na kojima trenutno radi HERA, moguće je i uvođenje socijalnih tarifa. To što se socijalnim slučajevima ne isključuje struja, pojasnio je Sadarić, ne znači da bi takvim slučajevima bili otpisani dugovi, ali bi im se barem malo olakšao život.
Iako su opskrbljivači strujom ili telekomunikacijske tvrtke česti vjerovnici, najveći ovrhovoditelji ipak su banke, nad kojima nadzor provodi HNB.
'Kad govorimo o bankama kao ovrhovoditeljima, one naravno nemaju dobar imidž u javnosti jer raste volumen nenaplativih kredita, no s druge strane moramo znati da je bankarski sektor visoko reguliran i isto tako visoko osjetljiv na umanjivanje prava da naplate svoje traženje kroz ovrhu. Iako HNB ne rješava pojedine prigovore potrošača, ima ovlasti bankarske supervizije, i u sklopu te supervizije prati i zaštitu potrošača', kazao je viceguverner HNB-a Bojan Fras. Drugim riječima, građani se, ukoliko nisu zadovolji kako je matična banka riješila neki problem s njihovim dugom ili ovrhom, mogu se obratiti i HNB-u, odnosno Direkciji za praćenje zaštite potrošača, koja će onda provjeriti je li sve bilo u redu u postupanju banke.
Dok je većina govornika progovorila o zaštiti ovršenika, profesor Mihajlo Dika iz Hrvatskog pravnog centra upozorio je i na probleme s kojima se susreću vjerovnici. 'Jamčimo prava vjerovnika, no kada dođe do provedbe, onda ih ograničavamo. Primjerice, kod opskrbljivača strujom želimo poticati strane investicije i zovemo strane prodavatelje struje, ali onda im kažemo da ne mogu isključiti struju onima koji je ne plaćaju. Problem imamo i kod ovrha s nekretninama - tko će kupiti nekretninu koja je ovršena ako mu stari vlasnik ostaje unutra još do godinu dana?' zapitao se Dika.
