Tečaj eura prema američkoj valuti potonuo je prošloga tjedna 2,1 posto, na 1,3235 dolara, dok je u odnosu na japansku valutu pao 1,1 posto, na 102,85 jena. U petak je u jednom trenutku cijena eura zaronila na 1,3211 dolara i 102,46 jena, najniže razine u posljednjih sedam tjedana.

Američka je valuta, pak, ojačala prema japanskoj, pa je cijena dolara porasla 1,0 posto, na 77,70 jena, najvišu razinu u dva tjedna.

Sastanak čelnika Njemačke, Francuske i Italije u četvrtak nije rezultirao konkretnim dogovorima kako suzbiti dužničke krizu. Njemačka se i dalje protivi nametanju veće uloge Europskoj središnjoj banci u rješavanju krize, kao i izdavanju zajedničkih euroobveznica.

Nemogućnost dogovora europskih lidera potaknula je daljnji rast prinosa na obveznice Italije, Španjolske, Francuske i drugih članica eurozone.

Prinosi na talijanske i španjolske obveznice već su preskočili ili su nadomak kritičnih 7 posto, što se smatra dugoročno neodrživim troškom financiranja.

Loše je prošla i prošlotjedna aukcija njemačkih obveznica, na kojoj je potražnja bila jedna od najslabijih od uvođenja eura, pa je njemačke dužničke papire morala kupovati tamošnja središnja banka.

'Slaba aukcija njemačkih državnih obveznica dolijeva ulje na vatru i povećava pritisak na Europsku središnju banku da poduzme nešto u vezi dužničke krize', kaže Ankita Dudani, analitičarka u banci RBD Global.

To je bio opasan znak da prvorazredna imovina eurozone postaje manje privlačna ulagačima, frustriranima zbog dužničke krize i izostanka novih mjera kojima bi političari zaustavili financijsko poniranje.

No, tu nije kraj lošim vijestima iz eurozone. Rejting agencija Fitch upozorila je da bi intenziviranje dužničke krize i opasnost od recesije mogli dovesti u pitanje vrhunski, trostruki A rejting Francuske.

'Čini se da je eurozona na rubu provalije, ili možda već ponire. Dok ne vidimo odlučne poteze europskih vlasti, tržišta očekuju najgore i likvidni dolar stoga dobiva na privlačnosti', kaže Jane Foley, valutna analitičarka u Rabobanku.

Kako slovi za sigurno utočište kapitala u nesigurna vremena, dolar je prošloga tjedna ojačano ne samo u odnosu na euro, nego i japansku te druge najznačajnije svjetske valute.

Stoga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest vodećih svjetskih valuta, prošloga tjedna dosegnuo 79,70 bodova, najvišu razinu od početka listopada.

Oštar pad svjetskih burzi drugi tjedan zaredom

Zbog straha ulagača da čelnici eurozone nemaju rješenja za suzbijanje dužničke krize, ali i naznaka usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, drugi tjedan zaredom.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks pao 4,8 posto, na 11.231 bod, dok je S&P 500 potonuo 4,7 posto, na 1.158 bodova, a Nasdaq indeks 5,1 posto, na 2.441 bod. To je njihov najveći tjedni pad u posljednja dva mjeseca.

Strah od širenja dužničke krize ne jenjava, što pokazuje daljnji rast prinosa na obveznice prezaduženih članica eurozone. Premda su prošle nedjelje na parlamentarnim izborima u Španjolskoj pobijedili konzervativci, skloniji mjerama štednje od prethodne vlade, prinosi na 10-godišnje španjolske obveznice dosegnuli su novu najvišu razinu u 14 godina, 6,58 posto.

Kako su Grčka, Portugal i Irska zatražile međunarodnu pomoć kada su prinosi na njihove dugove dosegnuli 7 posto, ulagači se plaše da će Španjolska biti slijedeća članica eurozone kojoj će trebati pomoć Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se izvukla iz krize.

Porasli su i prinosi na obveznice drugih članica eurozone, od Italije i Belgije, do Francuske.

Zabrinutost ulagača dodatno se produbila nakon podbačaja aukcije njemačkih obveznica. Na toj je aukciji u srijedu zabilježena najmanja potražnja od uvođenja eura, što je primoralo tamošnju središnju banku Bundesbank na kupnju velikog dijela ponuđenih obveznica i izazvalo strahovanja da dužnička kriza zahvaća čak i jezgru eurozone.

To je opasan znak da prvorazredna imovina eurozone postaje manje privlačna ulagačima, frustriranima zbog dužničke krize i nemogućnošću dogovora između Francuske i Njemačke o načinu suzbijanja krize.

'Slaba aukcija njemačkih obveznica ojačala je strahovanja da se rizik od dužničkih problema širi na samu jezgru eurozone', kaže Frederick Ruffy, strateg u tvrtki WhatsTrading.

Ulagače zabrinjavaju i naznake slabljenja najvećih svjetskih gospodarstava. Prošloga je tjedna objavljeno da je industrijska aktivnost u Kini pala na najnižu razinu u 32 mjeseca, što ukazuje na oštro usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Ni američki makroekonomski podaci ne daju razloga za optimizam. Podatak o rastu bruto domaćeg proizvoda SAD-a u trećem tromjesečju revidiran je na 2 posto, što je manje od očekivanja i znatno ispod prve procjene od 2,5 posto.

Premda se očekuje da bi u četvrtom kvartalu rast američkog gospodarstva mogao ubrzati, zabrinjava nemogućnost dogovora u Washingtonu o smanjenju proračunskog deficita.

Odbor američkog Kongresa, kojega čine po šest predstavnika demokrata i republikanaca, izvijestio je u ponedjeljak da su pregovori propali, što i nije veliko iznenađenje, s obzirom na nepopustljiva stajališta obje strane po pitanju smanjenja rashoda i povećanja poreza.

Premda je ishod pregovora, koji traju od kolovoza, očekivan, ulagači se plaše da nemogućnost dogovora između republikanaca i demokrata po pitanju deficita pokazuje da će se i oko drugih proračunskih mjera, kao što je produljenje važenja poreznih olakšica ili naknada za nezaposlene, idućih mjeseci u Kongresu voditi 'rovovska bitka'.

A ako te mjere ne dobiju 'zeleno svjetlo', to bi moglo izazvati smanjenje potrošnje Amerikanaca, što bi naštetilo gospodarstvu.

'To pokazuje da nam predstoje veći problemi. Ako se političari ne mogu dogovoriti o relativno manjim pitanjima, što će se dogoditi ako se nađemo u situaciji u kakvoj je Europa. A to se ne može sasvim isključiti', kaže Robert Pavlik, strateg u tvrtki Banyan Partners.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 3,7 posto, na 5.164 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 5,3 posto, na 5.492 boda, a pariški CAC 4,7 posto, na 2.856 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna pao 2,6 posto, na 8.140 bodova, najnižu razinu u dvije i pol godine.