U Hrvatskoj je tako indeks ekonomske klime (ESI) u prosincu povećan za 10,8 bodova u odnosu na prošli mjesec i iznosio je 107,5 bodova. Najveće je poboljšanje zabilježeno u uslužnom sektoru i maloprodaji gdje su odgovarajući indeksi ojačali za 24,3 odnosno 18,1 bod. Blago poboljšanje zabilježeno je i u industrijskom i građevinskom sektoru a oslabilo je samo povjerenje među potrošačima.

U 17-članoj eurozoni indeks ekonomske klime porastao je u prosincu za blagih 1,6 bodova u odnosu na studeni, na 100,0 bodova. U 28-članom EU uvećan je za 1,4 boda, na 103,5 bodova.

Raspoloženje u eurozoni tako se prvi put od srpnja 2011. vratilo na razinu dugoročnog prosjeka. U EU prosječna razina je dostignuta već u rujnu prošle godine.

U zoni primjene jedinstvene europske valute poboljšanje ekonomske klime rezultat je u najvećoj mjeri poboljšanog povjerenja potrošača, a doprinos su dali i sektor usluga, trgovina na malo, građevinarstvo i, u manjoj mjeri, industrija.

Među pet najvećih gospodarstava eurozone, klima je najviše poboljšana u Španjolskoj, gdje je ESI poskočio za četiri boda. Slijede Italija i Nizozemska s rastom odgovarajućih indeksa za 2,3 odnosno 1,5 bodova. U Njemačkoj i Francuskoj indeksi su ostali gotovo nepromijenjeni.

U 28-članom EU poboljšanje je manje izraženo nego u eurozoni, i to zbog nepromijenjenog raspoloženja u industriji dok je snažnije poboljšanje raspoloženja zabilježeno u maloprodaji a tek blago u građevinarstvu.

Među razlozima slabijeg rezultata u EU u Komisiji izdvajaju i uglavnom nepromijenjena očekivanja u Velikoj Britaniji, najvećem gospodarstvu izvan eurozone, te slabiji optimizam u financijskom sektoru EU-a.

Odvojeno je izvješće Komisije pokazalo da je u prosincu indeks poslovne klime (BSI) u eurozoni ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec, smanjivši se za 0,04 boda, na 0,27 bodova. Time je potvrdio povratak u pozitivni teritorij, nakon što je nešto više od dvije godine bilježio negativne vrijednosti.