Dan otvorenih vrata organizira se kako bi se javnost upoznala s radnim procesima i dobila stručne informacije o poslovanju Centra Marišćina, o ćemu su govorili direktor tvrtke Ekoplus d.o.o Miodrag Šarac i rukovoditelji Centra.

Direktor Ekoplusa ustvrdio je da su pojedinci stvarali paniku govoreći o navodnim trovanjima. "Odgovorno tvrdim, nema trovanja radnika, ni stanovnika Marčelja," rekao je dodavši da su radnici sigurni ako koriste zaštitnu opremu, maske, kacige i drugo.

Rekao je i da su u srpnju lani obavljena mjerenja kemijskih spojeva, kojima su na ulazu u centar utvrđeni neznatno povišeni formaldehidi i na temelju tih nalaza odlučeno je da se mjerenja nastave. U studenom su obavljena mjerenja na tri lokacije u centru, među kojima je najviše povišenih vrijednosti bilo u hali, u kojoj se mora koristiti zaštitna oprema.

U veljači je u Državni inspektorat prispjela prijava jednog radnika o moguće profesionalnom oboljenju, kod kojega su u pronađeni živa i arsen, a koji je sada na bolovanju.

U dogovoru s Državnim inspektoratom, u veljači su obavljena dodatna mjerenja. Od 17 radnika, dvojica su imala vrijednosti veće od graničnih, a jedan je imao granične vrijednosti toksina. Šarca je dodao da će za utvrđivanje točnog uzroka biti angažirani toksikolozi, kako bi se poduzele potrebne mjere.

Kaže da tijekom ispitivanja na lokaciji Pogled u naselju Marčelji nisu utvrđene povišene vrijednosti i da nema trovanja mještana.

U vezi sa smradom iz centra, Šarac je rekao da se on još uvijek ponekad osjeti, ali da je puno manji te da se radi na tom da se još smanji.

Ove godine je bilo pet prekoračenja vrijednosti sumporovodika, dok ih je lani bilo više od 200. Tomu je, kaže, pridonijelo smanjivanje prihvata biootpada, postavljanje sustava otplinjavanja i pokrivanje odlagališne plohe crnom folijom, koja se sada zavaruje.

Šarac je spomenuo i dvije nesreće u krugu pogona. U prvoj je pri rukovanju opremom ozijeđen radnik, a u drugoj su dvojica pala s veće visine i zadobila teže ozlijede. Oni se oporavljaju, ali će liječenje biti dugotrajno.

Najavio je da se na Marišćini planira napraviti plinsko postrojenje, da se radi na proširenju odlagališnih ploha te da će pokušati što jefinije nabavljati električnu energiju, primjerice pomoću solarnih kolektora. Plinsko postrojenje za proizvodnju struje ili toplinske energije stajalo bi 10 do 15 milijuna kuna, a Ekoplus sada to ne može financirati.

Okolišna dozvola na osnovi koje centar Marišćina radi je na snazi, jer je nakon sudskog rješenja o poništavanju, uložena žalba, pa je postupak u tijeku. Uz to, u Marišćini rade i na novoj dozvoli.

Na konferenciji je rečeno i da će Marišćina još bolje raditi kada se biootpad bude bolje odvajao, jer je tako i projektirana. Gorivo iz otpada je sada bolje kvalitete, iako i dalje nema plasmana, a voda iz komunalnog otpada se pročišćava te se koristi kao tehnološka voda i nije zagađena, dodao je Šarac.

Također je najavio povećenje cijena usluga za komunalna društva, a to, posljedično, znači i za građane. Za povećanje cijena potrebna je suglasnost Ministarstva zaštite okoliša.

Od 1. listopada povećat će se cijene prihvata otpada na 1180 kuna po toni otpada koji ide u postrojenje za mehaničko-biološku obradu, a na 1990 kuna po toni za otpad koji ide izravno na odlagalište.

Poskupljenje je lokalnim jedinicama najavljeno još prije gdinu dana, a Ekoplus pokušava od resornog ministarstva dobiti pomoć za sufinanciranje, kazao je Šarac, dodavši da su tražili i pomoć u vezi s plasmanom i zbrinjavanjem goriva iz otpada.

"Financijsko stanje Ekoplusa je izuzetno loše i bez povećanja cijena završit će u blokadi", rekao je.

Upitan koliko će to povećati račune građana, odgovorio je da se troškovi Marišćine naplaćuju kao varijabilni dio računa, da će se taj dio računa povećati i stimulirati odvajanje otpada.

Naveo je i to da kapacitet pogona na Marišćini nije dovoljan za prihvat otpada iz cijele Primorsko-goranske županije, posebice ljeti te da se ljetni viškovi plasiraju drugdje.