Naime, crna rupa u središtu te galaksije izbacuje plinove i čestice visoke energije koje sprečavaju formiranje stotina milijuna mladih zvijezda. Nove snimke koje je zabilježila svemirska promatračnica Chandra otkrile su plinove koji okružuju galaksiju i zrače rendgenskim zrakama (plave boje), dok su radioteleskopi promatračnice Very Large Array u Meksiku snimili snažne emisije radiovalova (crvene boje).

U uobičajenim okolnostima vrući plinovi bi se trebali ohladiti i krenuti prema središtu galaksije gdje bi se iz njih počele rađati zvijezde. Međutim, u M87, koja je od nas udaljena oko 50 milijuna svjetlosnih godina, mlazovi visokoenergetskih čestica koji nastaju u središnjoj crnoj rupi blokiraju njihovo formiranje, a izboji velikim brzinama rastjeruju hladnije plinove i stvaraju udarne valove u atmosferi galaksije. Njihova je masa jednako velika kao svi plinovi zajedno u krugu od 12.000 svjetlosnih godina od središta M87. Kada bi im ovaj kozmički vulkan dao priliku, iz njih bi mogle nastati stotine milijuna zvijezda.

Istraživači uspoređuju galaktički supervulkan s islandskim Eyafjallajokullom, čije su erupcije pijeska i pepela prizemljile stotine zrakoplova diljem Europe. Eyafjallajokull je kroz lavu izbacivao oblake vrućih plinova koji su također stvarali udarne valove zabilježene u vulkanskom pepelu. Vrući plinovi potom su se dizali kroz atmosferu i povlačili hladniji pepeo sa sobom.

'Ova usporedba pokazuje da se čak i astronomski fenomeni, koji se odvijaju u egzotičnom okolišu ili u golemim razmjerima, mogu temeljiti na sličnoj fizici', objasnila je astrofizičarka sa Stanforda, Aurora Simionescu, suautorica istraživanja.

No Evan Million, član tima koji prati galaksiju M87, ističe da su razmjeri problema koje stvara galaktički supervulkan ipak daleko veći od onih s kojima su se početkom godine borile zračne kompanije.