Munjevita ofenziva ukrajinske vojske i povratak oko 3000 četvornih kilometara okupiranog terena na sjeveroistoku zemlje pod kontrolu Kijeva šokirali su i razbjesnili ruske nacionaliste. Ruski predsjednik suočava se s dosad nečuvenim kritikama domaćih proratnih komentatora, a neki ga pozivaju na hitnu promjenu taktike u Ukrajini. U međuvremenu, vijećnici jedne općine u Sankt Peterburgu, rodnom gradu Vladimira Putina, optužili su predsjednika za veleizdaju
Dok Kremlj prešućuje težak poraz ruskih snaga na području Harkiva, glasno odjekuju opaske dosadašnjih Putinovih lojalista. Verbalna paljba usmjerena je, uglavnom, na zapovjednike ruske vojske, ali na nišanu je i sam Kremlj.
Čečenski vođa Ramzan Kadirov u nedjelju je optužio vojno zapovjedništvo za 'pogreške' u regiji Harkiv. Ruske snage napustile su Izjum i Kupjansk, glavno željezničko čvorište, 50-ak kilometara od granice.
'Ako danas-sutra ne dođe do promjena u strategiji provođenja specijalne vojne operacije, morat ću otići do vodstva ministarstva obrane, do vodstva države da objasnim stvarno stanje na terenu', poručio je Kadirov, kojemu se pripisuje neposredna odgovornost za ratne zločine u Buči.
'Nisam strateg kao oni u ministarstvu obrane. Ali jasno je da su napravljene greške. Mislim da će izvući nekoliko zaključaka', citirala je Kadirova Novaja Gazeta Europe. On smatra da će se sva naselja vratiti pod rusku kontrolu. 'Tamo imamo naše ljude, borce pripremljene posebno za takve situacije. Još 10.000 boraca spremno im se pridružiti. Do Odese ćemo stići u bliskoj budućnosti', najavljuje Kadirov.
Kremlj se kratko oglasio u subotu, opravdavajući povlačenje trupa s juga Harkiva time da treba pojačati snage u susjednom Donecku. Izvještavajući iz Kijeva, Al Jazeera javlja da mnogi na proruskom kanalu Telegram govore da je ovo poraz, 'a jedan visoki vojni analitičar rekao je da su njihove trupe u operativnoj krizi i da su Ukrajinci preuzeli inicijativu u ovom ratu'.
Ni Putin, kao vrhovni zapovjednik ruskih oružanih snaga, ni ministar obrane Sergej Šojgu nisu se javno očitovali o porazu. Proteklog vikenda Putin je nazočio svečanosti obilježavanja Dana grada Moskve, 875. rođendana ruske prijestolnice, otvarajući divovski panoramski kotač uoči noćnog vatrometa.
'Ponosimo se Moskvom i volimo ovaj grad s njegovom veličanstvenom starinom i modernim i dinamičnim tempom života, šarmom njegovih ugodnih parkova, uličica i ulica te obiljem poslovnih i kulturnih događanja', rekao je Putin Moskovljanima.
'Gozba u doba kuge'
Bivši Putinov savjetnik, politički analitičar Sergej Markov, obrušio se na nadrealnu proslavu održanu u trenutku u kojem su iz Ukrajine stizale vijesti o porazu.
'Proslave sada izgledaju kao politička greška. Ekvivalent gozbe u doba kuge. Jasno je da ih nisu htjeli otkazati kako ne bi izazvali paniku', rekao je Markov, poznat i kao žestok pristaša separatista u Donbasu. On smatra da je Kremlj trebao barem otkazati vatromet 'na tragičan dan teškog vojnog poraza Rusije': 'Vlada ne bi trebala slaviti kada ljudi tuguju.'
Putinov simpatizer Sergej Mironov, čelnik stranke Pravedna Rusija, također se usudio kritizirati proslavu, pozivajući moskovske vlasti da odgode vatromet 'do pobjede' nad Ukrajinom: 'Bit će to znak poštovanja prema onima koji danas, s oružjem u rukama, riskirajući svoje živote tisućama kilometara daleko od svojih domova, brane cijelu Rusiju i sve njezine stanovnike.'
Portal Politico piše da Putin mora itekako pomno odgovoriti na takve izljeve nezadovoljstva protiv svojih zapovjednika jer bi izostanak reakcije mogao rezultirati jačanjem političkog pritiska na njegov autokratski režim.
U međuvremenu bijes iskazuju i ruski vojni blogeri, kritizirajući kako šutnju ministarstva obrane, tako i nesposobnost da se osigura povlačenje civilnog stanovništva iz Harkiva. Aleksej Čadajev, inače lojalan Kremlju, navodi da je ruska vojska 'u cjelini, kao struktura, u sadašnjem obliku - najblaže rečeno - ograničeno prikladna za moderno ratovanje'.
'Ključni nedostaci nisu vezani uz sposobnost prikupljanja ljudstva, opskrbe, naoružanja, pa čak ni uz upravljanje kao takvo, već uz razinu strateškog razmišljanja, kvalitetu razumijevanja ritma i logike sukoba', poručio je Čadajev, uspoređujući posljednji poraz ruskih trupa s katastrofom iz Drugog svjetskog rata. Upravo na tom području Nijemci su pokrenuli operaciju Fredericus, zadavši velik udarac Crvenoj armiji nakon što je bila okružena i izgubila oko četvrt milijuna ljudi. 'Ili se borimo ili se predajemo, treće opcije nema. Pa odlučimo. Ali ako mene pitate, ja sam za borbu', dodao je Čadajev.
Nikita Juferjev i Dmitrij Paljuga, vijećnici u općini Smolninskoje u Sankt Peterburgu, optužili su Putina za veleizdaju, piše Deutsche Welle. Dvojac je pokrenuo podnošenje peticije Dumi sa zahtjevom da se ruskog predsjednika smijeni s funkcije zbog njegove vojne akcije protiv Ukrajine, koja se u Rusiji ne smije nazivati ratom, već 'specijalnom vojnom operacijom'.
U peticiji se navodi da postupci predsjednika, prema ruskom ustavu, pokazuju 'znakove veleizdaje'. Konkretno se spominju četiri točke: uništavanje borbeno sposobnih jedinica ruske vojske, smrt i ranjavanje mladih i radno sposobnih građana Rusije, šteta za rusko gospodarstvo, širenje NATO-a početkom rata u Ukrajini i opremanje ukrajinske vojske suvremenom zapadnom opremom, što je u suprotnosti s 'demilitarizacijom' Ukrajine.
'Proširenje NATO-a ne vidimo kao direktnu prijetnju Rusiji. Pokušavamo se različitim argumentima obratiti različitim ciljnim grupama kako bismo ih uvjerili da se čitava ova stvar mora okončati', objašnjava Juferjev.
Na pitanje DW-a kakvu su reakciju očekivali na peticiju Juferjev odgovara: 'Usprkos važnim i značajnim adresatima, svi naši apeli zapravo nisu upućeni njima. Jasno nam je da oni uopće ne odgovaraju ili da pišu nekakve besmislice. To je više poziv Rusima koji su u Rusiji i koji su isto toliko zabrinuti zbog onog što se događa. Želimo da im pokažemo da ima mnogo nas koji smo protiv ovoga što se događa.'
Ipak, to nije prošlo bez posljedica. Vijećnici su u međuvremenu dobili poziv da dođu u policiju – zbog 'diskreditacije vojske'. 'Ako nas žele kazniti, to će i učiniti. Ali što smo trebali napraviti, šutjeti?' ističe Juferjev.
On je uvjeren da ogromna većina ruskog stanovništva nisu 'militaristi': 'Sve nas odgajale su generacije koje su doživjele Drugi svjetski rat. Naši djedovi i bake uvijek su govorili: ’Najvažnije je da nema rata.' Priča se o ’specijalnoj operaciji’, ali ljudi počinju shvaćati što se zaista događa i koliko ima mrtvih. Naš je narod miroljubiv i mislim da će ovo što se događa u Rusiji ljudi uskoro odbaciti.'