Jačanje autokratskih i drugih neliberalnih režima značajnim je dijelom uzrokovano podređivanjem ljudskih prava financijskim interesima u okviru neadekvatne vanjske politike EU-a, upozorili su europarlamentarci na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

“Nakon 20 godina, u 2020. prvi su put neliberalne demokracije, diktature i autokratski režimi ponovno počeli biti u većini”, upozorila je Maria Soraya Rodriguez Ramos, izvjestiteljica za godišnje izvješće o stanju ljudskih prava i demokracije u svijetu,

Eurozastupnici smatraju da je potrebno uvesti klauzulu o ljudskim pravima u međunarodne sporazume, uključujući i one trgovinske, te nadzirati njihovu provedbu jer ljudska prava ne smiju biti podređena biznisu.

Rodriguez Ramos je rekla da Parlament traži od Komisije da hitno prouči mehanizme kažnjavanja i uvođenja sankcija.

“Znamo da multinacionalne kompanije krše principe koje mi ovdje tvrdimo da branimo. Europsko zakonodavstvo o nadzoru nad kompanijama nam nudi jedinstvenu priliku da transformiramo riječi u djela… Nemojmo propustiti tu priliku”, rekao je Raphaël Glucksmann iz kluba S&D.

Zastupnica Isabel Wiseler-Lima iz kluba EPP-a upozorila je da autokratski režimi prolaze posve nekažnjeno za ubojstva aktivista i novinara “iako imamo različita sredstva da zaštitimo one koji se bore za demokraciju”.

Miguel Urbán Crespo iz kluba Ljevice dodao je na to da je “EU čestitala Kolumbiji na njenom napretku i nije uputila niti jednu kritiku niti osudu zbog ubojstava boraca za ljudska prava”.

“Želimo u ovom parlamentu raspravljati o ljudskim pravima, ali danas baš i nije najbolji dan za to. Naime, morali bismo najprije prijaviti odgovorne za ubojstva stotina tisuća Kolumbijaca, no mi smo ovdje ugostili predsjednika te države”, rekao je zastupnik Manu Pineda, također iz kluba Ljevice.

Ljudska prava moraju niti univerzalna i neovisna o ideologijama, poručili su europarlamentarci.

“To nije vreća iz koje svatko odabire ono što mu odgovara s obzirom na njegove osobne kriterije i uvjerenja”, rekla je izvjestiteljica Rodriguez Ramos.

Dodala je da ovo izvješće nije samo pregled stanja nego i daje smjernice za učinkovitije djelovanje.

To podrazumijeva pooštravanje globalnog režima sankcija, pri čemu ljudska prava moraju biti u središtu, a ne na marginama vanjske politike EU-a.

Izvješće o ljudskim pravima i demokraciji u Europskom je parlamentu prihvaćeno s 487 glasova. Protiv je bilo 80 zastupnika, a suzdržano njih 120.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnsnu politiku Josep Borrell odgovorio je na kritike zastupnika rekavši da je ove godine EU ponovno pokrenuo Forum za ljudska prava kako bi se bavili situacijom u Bjelorusiji, Mjanmaru, Afganistanu, Etiopiji i drugdje te problemom klimatskih promjena.

“Imamo europski globalni režim sankcija, usvojili smo restriktivne mjere koje ciljaju na pojedince i subjekte u Kini, Koreji, Južnom Sudanu, Eritreji, Rusiji…”, rekao je Borrell.

Borrell je najavio da će EU osigurati 80 milijardi eura za sljedeće sedmogodišnje razdoblje programa za demokraciju i ljudska prava.

“Tu je i promatračka izborna misija EU-a s ciljem promicanja demokracije i ljudskih prava. Uskoro ćemo takve misije poslati u Kolumbiju, Istočni Timur i Libanon”, rekao je Borrell.

Najavio je i da će Komisija uskoro napraviti i “dubinsku analizu privatnog sektora” kako bi se kompanije primorale da u svom poslovanju poštuju ljudska prava.