Europski parlament u srijedu je većinom glasova usvojio stajalište o uredbi kojom će se regulirati tehnološki divovi radi osiguranja pravednijeg tržišta za mala i srednja poduzeća ali i radi zaštite korisnika
Parlament je usvajanjem stajališta o Aktu o digitalnom tržištu dao zeleno svjetlo za početak pregovora s državama članicama o pravilima koja reguliraju rad velikih internetskih platformi u Uniji.
Izvjestitelj Andreas Schwab rekao je da je današnjim usvajanjem pregovaračkog stajališta EP jasno pokazao da se protivi nepoštenim poslovnim praksama digitalnih divova.
„Naša je poruka jasna: Unija će provoditi pravila socijalnog tržišnog gospodarstva i u digitalnoj sferi, a to znači da pravila tržišnog natjecanja određuju zakonodavci, a ne uvjeti poslovanja digitalnih divova”, izjavio je Schwab, stoji u priopćenju Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
vezane vijesti
Na posljednjoj plenarnoj sjednici ove godine, stajalište o Aktu o digitalnim tržištima zastupnici su usvojili sa 642 glasa za, 8 protiv i 46 suzdržanih.
Ta uredba predviđa niz obveza i zabrana te sankcije koje bi trebale poslužiti za odvraćanje velikih internetskih aktera koji zloupotrebljavaju svoj položaj. Također, cilj je uredbe i korisnicima osigurati pristup širokom izboru proizvoda i usluga na internetu.
Pojavili su se neki vrlo veliki akteri, koji su postali vrlo moćni i koje nitko ne nadzire, a pružaju usluge internetskog posredovanja, društvene mreže, internetske tražilice, operativne sustave, usluge internetskog oglašavanja, računalstvo u oblaku i usluge razmjene videozapisa.
Takve velike internetske platforme koje usluge pružaju u najmanje tri države članice Unije i koje koristi više od 10 posto stanovništva EU-a, 45 milijuna korisnika, smatrat će se „nadzornicima pristupa” za koje će vrijediti posebna pravila.
Prihvaćen je i amandman na izvorni prijedlog Komisije, kojim je minimalan godišnji prihod potreban da bi se poduzeće smatralo nadzornikom pristupa povećan na 8 milijardi eura s predloženih 6,5 milijardi.
Nadzornici pristupa morat će među ostalim omogućiti poslovnim korisnicima pristup podacima koje generiraju pri korištenju njihovih platformi.
Tehnološki divovi više ne smiju povoljnije rangirati vlastite nego slične proizvode i usluge koje na njihovim platformama nude treće strane, na što su upozorili zastupnici tijekom rasprave o uredbi u utorak.
To znači da korisnicima više ne bi, primjerice, trebale iskakati prvo Googleove sestrinske firme pri pretraživanja nekog pojma, a trebao bi se regulirati i problem oglasa koji se stalno ponavljaju nakon što korisnik pokaže interes za nečim na internetu.
Neće više biti dozvoljeno ni onemogućavati korisnicima da izbrišu unaprijed instalirani softver ili aplikaciju.
Nadzornici pristupa neće smjeti obrađivati osobne podatke maloljetnika u komercijalne svrhe dok će punoljetne osobe za to trebati dati jasnu, eksplicitnu i informiranu privolu nadzorniku pristupa.
Predviđene su novčane kazne za nadzornike pristupa „od najmanje 4 posto do najviše 20 posto” njihovog ukupnog prometa na svjetskoj razini u slučaju da ne budu poštovali nove propise.
Ako se povrede Akta o digitalnim tržištima budu ponavljale, nadzornicima pristupa se nakon istraživanja tržišta mogu izreći dodatne korektivne mjere razmjerne povredi.
Do sada se Komisija borila protiv dominantne pozicije internetskih divova poput Googlea, Facebooka ili Amazona tužbama za kršenje pravila tržišnog natjecanja. No to se pokazalo prilično neučinkovitim, u prvom redu jer to znači da se reagira kada je prekršaj već učinjen, a osim toga ti postupci traju vrlo dugo.
Danas odobren tekst poslužit će Parlamentu kao podloga za pregovore s vladama država članica, koji bi trebali početi u prvom tromjesečju 2022., tijekom francuskog predsjedanja Vijećem.
O Aktu o digitalnim uslugama, paralelnom prijedlogu za reguliranje internetskih platformi koji, među ostalim, obuhvaća protuzakoniti sadržaj i algoritme, glasovat će se na plenarnoj sjednici u siječnju.
