Nakon zelenog svjetla Europskog parlamenta, Vijeće EU će moći donijeti odluku o zaključivanju sporazuma sa Sjedinjenim Državama. Sporazum bi u tom slučaju zamijenio postojeći, koji se kao privremeni sporazum primjenjuje od 2007., a vrijedio bi sedam godina. Za sporazum je glasovalo je 409 zastupnik, a protiv je ih je bilo 226.

Podatke o putnicima prikupljaju zračni prijevoznici tijekom rezervacije leta i uključuju, između ostaloga, ime i prezime, adresu, podatke o kreditnoj kartici i broj sjedišta putnika. Prema američkom zakonu, zračni prijevoznici su dužni dostaviti te podatke ministarstvu domovinske sigurnosti za sve letove iz i prema Sjedinjenim Državama

Amerikanci su zaprijetili da će ukinuti bezvizni režim za putnike iz EU-a, ako se ne zaključi sporazum. Povjerenica za unutarnje poslove Cecila Malmstroem, koja je ispregovarala sporazum, nedavno je izjavila da više nema manevarskog prostora za nove pregovore ako se ovaj sporazum odbaci i da su Amerikanci poručili 'ili to ili ništa'.

Prema postignutom kompromisu, prikupljeni podatci mogu se koristiti samo u svrhu borbe protiv prekograničnog kriminala i terorizma. Američke vlasti bi mogle čuvati te podatke u 'aktivnoj bazi' do pet godina. Nakon prvih šest mjeseci sve informacije koje bi se mogle koristiti za identifikaciju putnika bit će 'depersonalizirane', što znači da bi neki od podataka poput imena ili adrese bili zamaskirani. Nakon prvih pet godina, podatci bi se iz 'aktivne baze' premjestili u 'pasivnu' i tamo bi se mogli čuvati do 10 godina, nakon čega bi bili brisani svi podatci koji mogu dovesti do identifikacije putnika.

Što se tiče osjetljivih podataka, poput onih o rasnom ili etničkom podrijetlu, političkim uvjerenjima, vjerskoj pripadnosti, tjelesnom ili duševnom zdravlju, seksualnoj orijentaciji, oni bi se mogli koristiti samo u slučajevima životne opasnosti. Takvi podatci se najčešće mogu dobiti kroz odgovore na pitanja kakvu hranu putnici žele u zrakoplovima ili na pitanja o medicinskoj pomoći u slučaju potrebe. Ti bi se podatci trajno brisali nakon 30 dana, osim u slučajevima kada se protiv nekog putnika vodi konkretna istraga.

EP protiv većeg oporezivanja dizelskog goriva

Zastupnici Europskog parlamenta izjasnili su se u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu protiv postupnog izjednačavanja poreza na dizel i benzin, što je prije godinu dana predložila Europska komisija.

Zastupnici su glasovali o prijedlogu direktive o oporezivanju energetskih proizvoda i električne energije. Budući da je riječ o porezima, području u isključivoj nadležnosti država članica, mišljenje Europskog parlamenta je pravno neobvezujuće iako ima veliku političku težinu.

Neobvezujuću preporuku Europskog parlamenta Vijeću EU-a, koji o tome donosi odluku jednoglasno, podržalo su 374 zastupnika, 217 ih bilo protiv, a 73 suzdržana.

Komisija je prije godinu dana predložila promjenu direktive o oporezivanju energetskih proizvoda i električne energije. Po tom prijedlogu, porezna stopa bi bila vezana uz emisiju ugljičnog dioksida i energetsku učinkovitost. Zemlje članice imale bi pravo odrediti svoje vlastite porezne stope iznad minimalne stope koja bi bila propisana na razini EU-a. Komisija je predložila da 2023. stupe na snagu nova pravila o oporezivanju po kojima bi porez na dizel trebao biti oko 9 posto veći od poreza na benzin, što bi po nekim procjenama dovelo do povećanja cijene toga goriva u Njemačkoj i Francuskoj od 22 do 23 centa po litri.

Mnogi ističu da bi veće povećanje cijene dizelskog goriva u velikom broju zemalja članica donijelo više problema nego što bi ih riješilo, imajući u vidu, između ostaloga, da je Europa prednjači u tehnologiji dizelskih motora.

Komisija je izrazila žaljenje zbog stajališta Europskog parlamenta.

'Žao mi što Parlament nije podržao prijedlog koji je godinama tražio. Odbacivanja ujednačavanja poreza na motorna goriva je posebno razočaravajuće. Utjecaj predloženih promjena na cijene dizela je preuveličan. Već danas većina zemalja članica oporezuje dizelsko gorivo po većoj stopi od minimalne stope koju mi predlažemo. Nacionalne vlade će zadržati fleksibilnost u tome kako će struktirirati poreze na energiju, a postoje opcije za sprječavanje rasta cijene dizela, ako je to ono što žele postići', rekao je povjerenik zadužen za porez Algirdas Šemeta.

Protiv prijedloga Europske komisije izjasnila se i Međunarodna automobilska federacija (FIA), koja okuplja 106 auto i moto-klubova u Europskoj uniji, Bliskom istoku i Africi s više od 36 milijuna članova.

'U vrijeme visokih cijena goriva, nepošteno je sada kažnjavati potrošače koji su bili poticani na dugoročne investicije u dizelske automobile na temelju nižih cijena goriva i bolje energetske učinkovitosti. U nekim zemljama na dizelske automobile otpada i 75 posto novokupljenih automobila. Podizanje cijene dizela poslalo bi krivu poruku. Moderni dizelski motori su čisti, tihi, rafinirani i moćni', izjavio je predsjednik FIA-e za Europu Werner Kraus.

'Vjerujem da bi glavne posljedice predložene mjere bilo smanjenje izbora za potrošače i prepreka za razvoj dizelske tehnologije europskih proizvođača', rekao je Kraus dodajući kako se "ne smije zaboraviti da se većina robe prevozi kamionima koje pogone dizelski motori, a skuplji troškovi prijevoza neizbježno bi dovelo do porasta cijena u trgovinama, što bi bio novi udar na džepove potrošača'.