Prof. dr. sc. Alemka Markotić za tportal je rekla da su svi ti slučajevi bili u kategoriji blaže ili srednje teško oboljelih.

'To je tek uvertira. U početku epidemije obično nemamo težih oblika. No kasnije ih bude sve više. Vrhunac se očekuje od kraja svibnja do kolovoza. Ako ljudi primijete simptome, trebaju se javiti liječnicima opće prakse ili infektolozima', objasnila je dr. Markotić.

Stručnjaci ističu da bi epidemija ove godine mogla biti izraženija zato što je zima bila blaga pa je pogodovala razmnožavanju i preživljavanju glodavaca.

U priopćenju Klinike stoji da je najmanje trećina svih oboljelih zaražena upravo na zagrebačkoj Medvednici pa se tijekom izleta preporučuje oprez. Na njezinim službenim stranicama objavljena je brošura s uputama za građane u kojoj se posebno ističu sljedeće preporuke:

1 Za vrijeme boravka u prirodi čuvati hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima
2 Ne ostavljati ostatke hrane i druge otpatke u prirodi
3 Ne piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokvica
4 Ne sjediti i ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi
5 Spriječiti ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima
6 Izbjegavati sve radnje pri kojima nastaje prašina kao što su slaganje i prenošenje suhog granja, lišća, trave i sijena
7 Okoliš oko nastamba održavati urednim; treba redovito kositi travu i uklanjati suho granje, lišće, sijeno i drugo, a poželjno je obaviti i deratizaciju
8 Uginule glodavce ne dirati golim rukama
9 Pri čišćenja prostora u kojima su uočeni glodavci ili njihovi tragovi te objekata koji se ne koriste redovito treba koristiti zaštitne maske koje prekrivaju nos i usta i zaštitne gumene rukavice. Čišćenje treba obaviti vlažnom krpom kao bi se spriječilo podizanje prašine. Nakon obavljenog posla ruke treba dobro oprati vodom i sapunom. Očišćene površine i deratizirane prostore dobro je dezinficirati klornim preparatom ili drugim sredstvom za dezinfekciju
10 Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi treba dobro oprati tekućom vodom

'Mišja groznica' virusna je bolest uzrokovana hantavirusima koji su rasprostranjeni na gotovo cijelom području Europe i Azije, a u Hrvatskoj se javljaju u kontinentalnom području. Infekciju u ljudi u Hrvatskoj uzrokuju dvije vrste hantavirusa: Dobrava i Puumala, od kojih je ovaj prvi opasniji. Glodavci – voluharica, žutogrli miš, šumski miš i poljski miš, su nositelji i prenositelji virusa, a čovjek se može inficirati neposrednim ili posrednim kontaktom s izlučevinama inficiranih glodavaca - mokraćom, izmetom ili slinom, a posebice udisanjem prašine koja sadrži patogene. Kućni ljubimci i ljudi nisu prijenosnici virusa.

Posebno oprezni trebaju biti pušači koji u prirodi obavezno trebaju oprati ruke prije pušenja.

Simptomi se javljaju nakon dva tjedna inkubacije. Bolest počinje poput gripe vrućicom i bolovima u lumbalnom dijelu leđa. Nakon toga slijedi faza smanjenog mokrenja ili čak potpuni prestanak mokrenja. U težim slučajevima moguća su krvarenja i oštećenja rada bubrega, a nerijetko zahtijeva i bolničko liječenje. Jedan od vidljivih simptoma je difuzno crvenilo lica i vrata nalik opeklinama od Sunca koje se javlja u više od 90 posto pacijenata. Budući da je uzročnik virus, mogu se liječiti samo simptomi. Na sreću bolest najčešće prolazi bez ozbiljnijih posljedica.