'Što se tiče hospitaliziranih i smrtnih ishoda, tu poboljšanja u smislu smanjenja nažalost moramo čekati još duže jer oni uvijek kasne', rekla je epidemiologinja Goranka Petrović gostujući na N1 Televiziji.

Dodala je kako imamo veliki porast novozaraženih, a udio umrlih je kontinuirano oko 1,4 do 1,5 posto.

'Ako podijelimo postotak iz tih 4000 do 4500 zaraženih, dobijemo taj broj od 60-70 umrlih, dodala je.

Petrović je navela da oporavak kod nekih osoba može potrajati i nekoliko mjeseci.

'Od covida-19, i to teških oblika, obolijevaju i mlađe osobe koje nemaju kronične bolesti. Na sreću, to ne završava smrtnim ishodom. Međutim, i oni završavaju na tim visokim protocima kisika, pa mogu čak i na respirator i mehaničkoj ventilaciji. Njihov oporavak traje izvjesno vrijeme. Sve više se govori o tom post-covid stanju koji je prisutan i u mlađih osoba kojima treba i po par mjeseci da se oporave od teškog oblika bolesti koju su imali', kazala je Petrović i navela s čime se susreću te osobe.

'Imaju taj neki osjećaj malaksalosti, opće iscrpljenosti, bolovi u mišićima i zglobovima, ponekad povišenih temperatura, a ono što zabrinjava je da i jedan dio osoba koje su imali blaže oblike imale su promjene i u središnjem živčanom sustavu i na srcu.', opisuje epidemiologinja.

'Veliki broj oboljelih, oko 80 posto ima jako blage kliničke slike, a tih preostalih 20 posto ima teške kliničke slike. Te teške kliničke slike ne nastupaju odmah pri pojavi prvih simptoma nego u drugom tjednu bolesti i pripisuju se najvećim dijelom imunološkom odgovoru na virus. Kad nastupe te komplikacije u stvari te osobe najčešće nisu zarazne, ali imunološki sustav pretjerano reagira, stvaraju se poremećaji koji dovode do urušavanja općeg stanja organizma', objasnila je Petrović.

Dodala je da nije moguće predvidjeti tko će imati težu kliničku bolest, ali većem riziku su izložene starije osobe i oni koji imaju neke kronične bolesti.

Petrović se osvrnula i na brojke koje Nacionalni stožer civilne zaštite svakodnevno objavljuje i detaljno pojasnila kako računaju udio pozitivnih u broju zaraženih.

'Kontinuirano pratimo broj novozaraženih koji su testirani tog dana. Ako među novozaražene pribrojimo još i osobe koje su prije testirane i bile pozitivne i sad se iz nekog razloga opet testiraju i tu pribroje, onda bi nam taj udio padao na oko 20 posto. Ako gledamo samo osobe koje su prvi put pozitivne, onda je nažalost taj postotak već tjednima preko 30 posto, najčešće oko 35 posto', pojasnila je Petrović.

Dodala je i u kojem se slučaju pojedinci ponovno testiraju. Rekla je kako je tu riječ o jednom dijelu zdravstvenik djelatnika, socijalnih radnika, korisnika domova koji trebaju negativan nalaz da bi se iz bolnice prebacili u dom za starije. 

'Ako su oni pozitivni, onda se oni u više navrata retestiraju do dobivanja negativnog nalaza i to je taj dio retestiranih pozitivnih koji ne bi smio ući u ovaj matematički izračun jer to nisu novozaraženi nego su pozitivni za koje znamo od prije', kazala je Petrović.

Govoreći o nadolazećim blagdanima, Petrović je istaknula da je nužno pridržavati se mjera u to vrijeme zbog nepovoljne epidemiološke situacije.

'Ulazimo u izrazito nepovoljan period s obzirom na to da nam dolazi vrijeme blagdana koje nama tradicionalno predstavlja vrijeme kad se puno više družimo. Nažalost, sad smo u tako nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji da je to jednostavno isključeno, odnosno nije poželjno.'

Petrović je dala i neke upute kako se ponašati u predstojećim danima ako želimo posjetiti nekoga tko je u rizičnoj skupini za vrijeme blagdana.

'Poželjno je da za vrijeme predstojećih blagdana smanjimo broj kontakata i da se ograničimo na "socijalne mjehuriće" gdje ćemo si odabrati nekoliko osoba koje imaju otprilike isti rizik izloženosti i da nemamo kontakt s drugim osobama. Ako se odlučimo posjetiti nekoga koga dugo nismo vidjeli, ECDC preporučuje da se prije toga stavimo na 10 do 14 dana u dobrovoljnu karantenu, da nemamo rizične kontakte i nakon te karantene, pod uvjetom da nismo razvili nikakve simptome, posjetimo tu osobu. Moramo biti svjesni da toj osobi to može biti posljednji posjet nažalost ako otiđemo u posjetu, a zaraženi smo.'

Od početka pandemije bilo je nekih oprečnih stavova o tome koliko nas maske štite od koronavirusa.

'Čak i ako osoba oboli, količina virusa koju će primiti je manja i vjerojatno će imati blaži oblik bolesti nego da osobe ne koriste masku. Maska definitivno smanjuje količinu virusa u cirkulaciji među osobama koje nose masku', istaknula je Petrović.