Središnji ured EPPO-a protekle godine zaprimio je 2194 prijave građana, no njih 1770 odbačeno je jer nad njima nije imao nadležnost. Još 300 prijava podneseno je lokalnim EPPO-vim uredima, ali su i te ocijenjene neutemeljenima, odnosno nisu se odnosile na kaznena djela iz nadležnosti europskog tužiteljstva.

Najveći broj prijava građani su u proteklih godinu dana podnijeli u Hrvatskoj, njih ukupno 433. Slijede Belgija s 221 prijavom, Njemačka sa 199, Bugarska sa 179 te Rumunjska sa 156. Ukupno 132 prijave stigle su i iz zemalja u kojima EPPO ne djeluje, a još 279 iz zemalja koje nisu članice EU-a, izvještava N1.

Hrvatska se nalazi i među 19 zemalja u kojima je prošle godine EPPO oduzimao nezakonito stečenu imovinu. To se, prema izvještaju, dogodilo ukupno 475 puta, a osim u Hrvatskoj, zapljene su izvršene u Austriji, Belgiji, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Litvi, Latviji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj.

Ukupno je EPPO naložio zamrzavanje 1,53 milijarde eura, a lokalna tijela odobrila su zamrzavanje 1,51 milijarde eura stečenih na nezakonit način.

Prema izvješću, u Hrvatskoj je u tijeku sedam sudskih postupaka što ih je pokrenuo EPPO. U devet slučajeva optuženo je ukupno 18 osoba. Četiri slučaja EPPO je predao domaćim pravosudnim tijelima.

Ukupno je hrvatski Ured europskog javnog tužitelja pokrenuo 47 istraga koje se odnose na štetu od gotovo 278 milijuna eura. Od tog iznosa oko 29 milijuna eura odnosi se na poreznu prijevaru.

Trenutno se vode tri istrage koje imaju prekograničnu dimenziju, a u 2023. naložena je zapljena 1,6 milijuna eura nezakonito stečene imovine.

Prošle godine otvoreno je, stoji u izvješću, 36 istraga zbog moguće štete za fondove EU-a od 69 milijuna eura.

Najviše ih se odnosi na programe regionalnog razvoja, ukupno 25, dok je 13 pokrenuto zbog moguće štete poljoprivrednom fondu. Dvije istrage vode se zbog štete programima za oporavak i otpornost.