Na prvim izborima u Norveškoj nakon pokolja ekstremista Andersa Behringa Breivika u srpnju 2011. u kojem je smrtno stradalo 77 osoba pobjedu je uvjerljivo odnijela koalicija desnih stranaka, osvojivši 96 od 169 mjesta u parlamentu. Nakon što je premijer laburist na odlasku Jens Stoltenberg priznao poraz, očekuje se da Erna Solberg, koja je izjavila da se radi o'povijesnoj pobjedi stranaka desnog krila', formira novu vladu
Erna još od 2001, kada je bila ministrica, nosi nadimak 'Čelična Erna' zbog nepopustljivih stavova u imigracijskoj politici. Da bi uspjela formirati vladu, predsjednica Konzervativne stranke mora koalirati s partnerima na desnici. Kao potencijalni partneri tu su Progresivna stranka, poznata po jakim antiimigracijskim stavovima, te nešto umjereniji kršćanski demokrati i liberali. Breivik je svojevremeno bio član Progresivne stranke koja ga se nakon pokolja odrekla i navodno umirila svoju tvrdu retoriku. Ostaje dakle za vidjeti hoće li na vlasti biti široka desna koalicija ili će se pak raditi o manjinskoj vladi kojoj će potporu osigurati centristi.
U većini agencijskih izvještaja o izborima u Norveškoj navodi se da se zemlja nakon osam godina vladavine lijeve koalicije uspješno oduprla ekonomskoj krizi te da je i dalje privlačna destinacija za migrante kojih godišnje u zemlju stiže oko 70 000. Norveška naime i dalje bilježi fantastično nisku stopu nezaposlenosti, tek oko tri posto
Laburisti su osvojili najveći pojedinačni broj mandata u parlamentu, točnije 55, no vjerojatno neće uspjeti formirati novu vladu. Kako je jedan mladi glasač izjavio za AFP: 'Zemlja dobro napreduje, no to je zahvaljujući nafti, a ne zahvaljujući njenim čelnicima.'
Erna Solberg je u kampanji obećavala manje poreze i veću privatizaciju, no čak i u kampanji je zadržan konsenzus o javnom zdravstvu i obrazovanju.
