ETA (Euskadi Ta Askatasuna), odnosno Baskija i Sloboda, prestala je s oružanim aktivnostima 2011. godine, no nije predala oružje niti se raspustila, a do obrata je došlo nakon što paravojna skupina odlučila položiti oružje u zamjenu za početak pregovora kojim bi se ishodila amnestija ili poboljšanje zatvorskih uvjeta za četristotinjak pripadnika ETA koji se nalaze u francuskih i španjolskim zatvorima budući da Europska unija i SAD tu skupinu smatra terorističkom organizacijom.

'Operacija razoružanja ETA-e provest će se na siguran način izvan Bayonnea u cilju potpune predaje oružja što će na kraju biti provjereno', priopćila je udruga Bake Bidea što na baskijskom jeziku znači Put prema miru. Same detalje postupka nije otkrila no tehnička predaja trebala bi se odvijati pored grada s 45.000 stanovnika na jugozapadu Francuske kako bi razoružanje proteklo neometano i bez incidenata.

Kako bi razoružanje nesmetano prošlo, u pregovore se uključio i Inigo Urkullu, premijer baskijske regionalne vlade koji je najavio da će zatražiti pomoć od Madrida i Pariza koji bi trebali osigurati da ovaj događaj od povijesnog značaja prođe bez incidenata.  

Najveće zasluge u inicijativi za razoružanjem pripale su skupini aktivista prozvanih 'obrtnici mira' koji su samoinicijativno pokrenuli posredovanje predaje oružja koje su najavili 17. ožujka preko uglednog francuskog dnevnika Le Monde. Pritom su pozvali francusku i španjolsku vladu da se suzdrže od uhićenja i ne opstruiraju razoružanje.

No, vlada desnog centra španjolskog premijera Mariana Rajoya poručila je iz Madrida kako 's teroristima nema pregovora' te kako očekuje predaju oružja i raspuštanje ETA-e. Istovremeno, vlada lijevog centra francuskog predsjednika Francoisa Hollandea također nema namjeru pregovarati s ETA-om.

ETA je nastala 1959. godine iz studentske organizacije koja se borila protiv vojne diktature generala Francisca Franca te se više od pola stoljeća zalaže stvaranje neovisne države Baskije na teritoriju regije Baskija koja obuhvaća više pokrajina Španjolske i dijelove jugozapadne Francuske.

Kako bi ostvarila svoje ciljeve ETA nije prezala od terorističkih napada i otmica, pa joj se prepisuju napadi s ukupno 829 žrtava, a odgovorna je za desetke otmica, među kojima je i otmica bivšeg španjolskog premijera Luisa Carrera Blanca.

Znak njihove organizacije je zmija koja simbolizira političku borbu koja se ovija oko sjekire koja, pka, simbolizira oružanu borbu. Pored centralizacije Pariza i Madrida, ETA se žestoko protivi izgradnji željeznica i nuklearnih elektrana koje smatraju vrlo štetnim za okoliš i nepotrebnim za Baskiju.

Organizacija je kratkotrajno primirje objavljivala dva puta tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća, a trajni prekid vatre odlučila je proglasiti 24. ožujka 2006. u namjeri da se omogući 'pokretanje demokratskog procesa kojim će se priznati prava baskijskog naroda i kulminirati njegovim pravom da odlučuje o svojoj sudbini'.

Španjolska vlada djelomično je prihvatila strategiju za mirovni proces po uzoru na sjevernoirski model, no već u prosincu iste godine ETA prekida primirje napadom na madridsku zračnu luku kada su poginule dvije osobe. Prije eksplozije, ETA je u tom napadu upozorila na opasnost, no nažalost žrtve nisu izbjegnute.

ETA je potom najavila da će nastaviti napade u Španjolskoj jer su mirovni pregovori pokazali da nema svrhe pregovarati s vladom, zaprijetivši pritom ofenzivom na francuske i španjolske državne institucije.

Ipak, 2010. godine ETA je odlučila proglasiti stalno i opće primirje koje će moći nadzirati međunarodna zajednica. Tim povodom ilegalna je organizacija u videoporuci objavljenoj na BBC-ju priopćila kako 'neće izvoditi oružane napade' te kako 'sklona' poštovati stalno primirje koje će se moći nadzirati, pa i 'više od toga'.