To ne znači da će torpedirati bordove koji su puni ljudi, već uništiti prije no što ih krijumčari ljudima iskoriste za ilegalan transport u Europu. Također će brodovi s migrantima biti zaustavljani, ljudi vraćeni u Libiju, a plovila potopljena. Dokumente su sastavili i potpisali čelnici obrane zemalja članica EU-a, a plan je stupio na snagu 18. svibnja. Valja napomenuti kako jedan od dokumenta priznaje kako je politički krajnje vrijeme da se stane na kraj izbjegličkoj krizi te traži od Europske komisije daljnje smjernice u rješavanju ovog gorućeg pitanja.

Dokumenti odobravaju vojne operacije šireg opsega, osobito prema mreži krijumčara koja prijevozi izbjeglice te prema njihovoj infrastrukturi. U dokumentu se savjetuje kako 'članice Unije moraju koristiti sve dostupne izvore nadzora, obavještajnih službi te svih dostupni informacije kojima raspolažu zemlje članice i zemlje partneri EU-a kako bi se spriječio daljnji dolazak imigranata.

Plan također ističe mogućnost vojne akcije članica EU-a protiv skupina poput ISIL-a unutar libijskog teritorija, ali i napade na sva sumnjiva plovila koja dolaze iz libijskih luka. Ovaj dokument naglašava promjenu dosadašnje vojne taktike Europske unije prema Libiji koja se tijekom vojne akcije 2011. temeljila na zračnim udarima i sada se usmjerava na vojne udare izvan libijskog teritorija.

U planu se ističe kako bi mogao izazvati negativan publicitet, no kako bi se izbjegao, potpisnicima se savjetuje pažljiva strategija kojom bi se olakšali mogući problemi, kako se ističe u dokumentu, 's destabilizacijom političkih procesa koje bi mogli narušiti brojne kolateralne žrtve'.

Humanitarne organizacije, očekivano, pozvale su čelnike Europske unije da ne stavljaju ljudske živote u pitanje ni pod koju cijenu. Podsjetimo, od vojne intervencije u Libiji 2011. do danas je na europsko tlo pristiglo gotovo milijun izbjeglica, a samo prošle godine spas je u nesigurnoj plovidbi Sredozemljem potražilo 170.000 izbjeglica.