Europska unija izradila je novi prijedlog za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije s jasnim vremenskim rasporedom radnji, rekao je u utorak visoki diplomat EU-a na marginama samita EU-a i zapadnog Balkana
Nacrt prijedloga poslan je objema stranama u ponedjeljak, rekao je diplomat koji je htio ostati anoniman. Dodali su da očekuju da će se postići konačni dogovor u manje od godinu dana, navodi diplomat.
"Puno je stvari koje ga čine velikim korakom naprijed u odnosu na aktualnu situaciju...To nije puno priznanje...ali to je puna normalizacija odnosa", rekao je diplomat.
Beograd i Priština obvezali su se 2013. na dijalog pod pokroviteljstvom EU-a kako bi riješili otvorena pitanja, ali nije bilo puno napretka. Sporazum s Kosovom ostaje jedan od glavnih preduvjeta ulasku Srbije u EU.
vezane vijesti
"Nakon što smo saslušali obje strane, ponovno smo izradili prijedlog", rekao je diplomat. Prijedlog sadrži dodatak "s jasnim kalendarom radnji - kada i kako se stvari trebaju odviti", navode.
Diplomat je pozvao Prištinu i Beograd "na nastavak konstruktivnog angažmana i usredotočenost na postizanje nepovratnog napretka u normalizaciji".
I kosovska predsjednica Vjosa Osmani-Sadriu i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekli u utorak u Tirani da ostaju predani dijalogu pod pokroviteljstvom EU-a.
"Vjerujemo da je dijalog, predvođen Europskom unijom i koji u potpunosti podržavaju Sjedinjene Države, jedini put prema postizanju konačnog sporazuma usredotočenog na uzajamno priznavanje", rekla je Osmani-Sadriu.
Najavila je da će Kosovo podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji do kraja godine.
Srbija je izgubila kontrolu nad Kosovom 1999. godine nakon 11 tjedana zračnih napada NATO-a kako bi se zaustavilo ubijanje i protjerivanje etničkih Albanaca.
Nedavno su porasle napetosti između Srbije i Kosova jer je Priština pokrenula provedbu odluke o zamjeni srpskih registarskih tablica onima koje izdaju kosovske vlasti, i to u regijama s većinski srbijanskim stanovništvom.
"Uvijek smo poticali dijalog Beograda i Prištine koji se mora odvijati u dobroj vjeri za obje strane", rekao je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.
"Ukoliko se ovo pitanje ne riješi - a da bi se ono riješilo obje strane moraju napraviti korak unatrag - bit će teško postići potreban napredak za dovršetak integracije Zapadnog Balkana u europsku obitelj", rekao je.
Pet država Zapadnog Balkana - Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija - nalaze se u različitim fazama procesa pristupanja EU-u.
