Ove godine 9. lipnja održavaju se izbori za najveće transnacionalno demokratsko biračko tijelo na svijetu – Europski parlament. Dvije trećine zakona koji se donose u Hrvatskom saboru temelje se na europskom zakonodavstvu. No statistike pokazuju da je izlaznost na EU izbore općenito mala, pogotovo među mlađom populacijom
Na nadolazećim izborima za Europski parlament (EP) 23 milijuna mladih prvi put će moći glasati. Odluke donesene u EP-u utječu na život svih ljudi u Europskoj uniji, no sudeći po tradicionalno niskoj izlaznosti na EU izbore, čini se da većina toga nije svjesna. Posebice ne mladi, kojih je na izborima prije pet godina glasalo samo 18 posto.
O tome zašto mlade ne zanima europska politika te što je za njih najbitnije, porazgovarali smo Božom Simovićem iz Erasmus Student Networka (ESN) te Rokom Vinožganićem, koji će ove godine prvi put iskoristiti svoje glasačko pravo.
'Za mene su ovi izbori vrlo važni jer imam priliku izravno utjecati na odluke koje će se odraziti na moj svakodnevni život. Sljedeće godine sam maturant i htio bih studirati u inozemstvu, a to je jedna od mogućnosti koje nam pruža EU. Smatram da bi mladi trebali izaći na izbore jer nam je to prilika da iznesemo svoje stavove. Jedino tako možemo poboljšati sredinu u kojoj živimo', kazao nam je Roko, učenik trećeg razreda zagrebačke VII. gimnazije.
vezane vijesti
Ipak, kaže da većina mladih uopće nije svjesna toga što znači njihov glas na EU izborima. 'Mislim da nisu svjesni utjecaja EU-a na naše živote. Najbolji primjer je projekt Erasmus, koji nam pruža mogućnost studiranja u ostalim članicama EU-a, a time i bolju edukaciju. Smatram da mladi nisu dovoljno informirani o raznim prilikama koje nam pruža EU - to je jedan od razloga zbog kojih ne izlaze na izbore', ističe ovaj gimnazijalac.
Božo Simović, komunikacijski menadžer Erasmus Student Networka u Hrvatskoj i njegova ogranka u Dubrovniku, kaže da je zainteresiranost, ali i informiranost mladih o Uniji puno veća nego kad je on išao u srednju školu, zbog čega očekuje njihovu veću izlaznost na skorašnjim izborima.
'S obzirom na to da smo održali velik broj edukacija u srednjim školama u Dubrovniku – posebice za maturante – rekao bih da su oni sada puno više informirani o Uniji i radu EP-a nego kad sam ja išao u školu', kaže Simović, dodavši da je i velik broj mladih kroz različite udruge uključen u proaktivno promoviranje aktivnog građanstva i važnosti izlaska na izbore. Kao hvalevrijedno ističe i to da se na ovim europskim izborima politički angažirao veći broj mladih u Hrvatskoj.
No što točno zanima mlade u Hrvatskoj, koje su im teme najbitnije? Simović kaže da je to prije svega smještaj.
'Mlade više ne muči toliko pronalazak posla koliko ih muči pronalazak smještaja. Kroz naš rad u ESN-u vidljivo je da je to trenutno ogroman problem na razini cijelog EU-a. Primjerice, za sobu u Barceloni neki plaćaju i po 800 eura', ističe.
Mladi su, kaže, puno više angažirani i oko zelenih politika, poput održivosti i recikliranja. Dosta njih u potpunosti odbacuje nešto što nema zeleni predznak ili barem neke elemente održivosti u sebi. A tu je i digitalna tranzicija.
'Jako im je bitno to da se ne mora čekati u redu, da je sve brzo i da se koristi što manje papira. Ako netko od njih traži da nešto trebaju kopirati i skenirati, pitaju zašto to ne bi samo mogli fotografirati i to je to', kaže Simović.
Roko pak ističe da je mladima danas najbitniji novac. 'Zbog njega se i educiramo da bismo dobili što bolji posao. U tom procesu često zaboravljamo na svoje interese i zbog toga završimo na pozicijama i radimo posao koji nas ne zanima. Iz istog razloga vidimo da se sve više mladih seli i odlazi iz Hrvatske', smatra on.
'Da mogu nešto promijeniti, promijenio bih taj pogled mladih, jer ako uživamo u onome što radimo, osim ispunjenosti naći ćemo način da dođemo do novca', dodaje Roko.
Simović ističe da mladi svakako žele promjenu, no ne znaju doći do informacija o tome kako je provesti.
'Iako se obrazovni sustav poboljšava, i dalje nema dovoljno edukacija o tome kako biti proaktivan građanin i inicirati promjenu. Civilni sektor je vrlo aktivan i mladi koji su angažirani jako dobro znaju kako napraviti promjenu. No oni koji nisu u udrugama ne znaju koje sve mogućnosti imaju', kaže on.
I gimnazijalac Roko kaže da je važnost EU-a shvatio tek ove godine, kada se priključio projektu EPAS-a u svojoj školi (škola ambasador EP-a).
'Shvaćam zbunjenost i nezainteresiranost mladih koji nemaju takvu priliku kao mi u našoj školi. Primijetio sam da puno mojih prijatelja nije zainteresirano za EU izbore - mislim da je to zbog nedostatka znanja i informacija ili mišljenja da njihov glas neće doprinijeti promjeni', ističe on.
Korak naprijed zasigurno su međunarodna partnerstva koja, kako kaže Simović, sklapa sve veći broj škola, pa dosta mladih i tijekom školovanja koristi programe kratkoročne mobilnosti. 'Taj boravak u interkulturalnom prostoru izrazito pozitivno utječe na njih', zaključno će Simović.
Sadržaj je dio projekta EU: Glas za Europu i realizira se u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.
