Gotovo mjesec dana nakon masovnih prosvjeda protiv ishoda izbora u kojima je predsjednik Aleksandar Lukašenko ponovno proglasio pobjedu, EU planira uvesti sankcije i podržati pozive za novim izborima koje smatra namještenima.

"Prvotno smo dogovorili 14 imena, ali mnoge države mislile su da to nije dovoljno. Sada smo postigli konsenzus o još njih 17", rekao je europski diplomat. "To su visoki dužnosnici odgovorni za izbore, nasilje i stroge mjere."

Ministri vanjskih poslova EU-a zatražili su prošli mjesec u Berlinu političku podršku za sankcije bjeloruskim dužnosnicima, uključujući zabranu putovanja u EU i zamrzavanje imovine.

Grčka i Cipar, koje traže odvojene sankcije za Tursku zbog spora na istočnom Sredozemlju, još trebaju dati podršku za sankcije bjeloruskim dužnosnicima.

Svih 27 članica EU-a trebaju dati svoju suglasnost, a Atena i Nikozija mogle bi iskoristiti davanje podrške toj listi kako bi osigurale strože sankcije za Tursku, rekli su diplomati.

Lukašenko zasad pošteđen

Imena se mogu još dodavati i uklanjati s popisa, ali diplomati navode da bi formalni dogovor mogao pasti 21. rujna na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a. Sankcije bi trebale stupiti na snagu 22. rujna.

Litva, Latvija i Estonija već su nametnule sankcije bjeloruskim dužnosnicima krajem kolovoza. Diplomati nisu htjeli otkriti koliko su slični popisi baltičkih zemalja i EU-a.

Na popisu EU-a trebali bi biti ministar unutarnjih poslova Jurij Karev, njegov zamjenik i drugi visoki dužnosnici.

Za razliku od baltičke liste, Lukašenka zasad neće biti na popisu EU-a. Njemačka, predsjedateljica EU-a, traži više vremena za dijalog i želi ostaviti mogućnost za uvrštavanje Lukašenka kasnije na popis.

Lukašenko je zaprijetio da će uzvratiti istom mjerom ako EU nametne ikakve sankcije Bjelorusiji.

Bjelorusija je od svih sovjetskih republika najbliža Rusiji i Lukašenko polaže svoje nade u Kremlj koji treba odlučiti hoće li stati uz njega.