Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a, okupljeni na dvodnevnom neformalnom sastanku u Sofiji, podijelili su se oko strategije proširenja EU-a na zapadni Balkan, koju je Komisija objavila prošli tjedan - za jedne Komisija predlaže preduge, a za druge prekratke rokove za primanje novih članica
Ministri su u četvrtak u Sofiji prvi put raspravljali o novoj strategiji proširenja na šest zemalja zapadnog Balkana, koju je Komisija objavila prošli tjedan u Strasbourgu, a prema kojoj Srbija i Crna Gora, koje su najdalje odmakle u pristupnom procesu, mogu u najboljem slučaju postati članicama EU-a 2025. godine.
Novom strategijom Komisija želi potaknuti BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju da pojačaju napore na ispunjavanju kriterija, ali i pripremiti javno mišljenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, Te zemlje su na različitim stupnjevima pristupnog procesa. Crna Gora i Srbija vode pristupne pregovore.
vezane vijesti
Makedonija i Albanija imaju status kandidata ali čekaju na datum za početak pregoovora. Bosna i Hercegovina još nije, nakon više od godinu dana, predala odgovore na upitnik temeljem kojeg će Komisija izraditi mišljenje o njezinu zahtjevu za članstvo. Kosovo je na samom začelju i posebnoj situaciji jer pet zemalja članica ne priznaje njegovu neovisnost.
Međutim, zemlje članice, koje imaju zadnju riječ kada je riječ o proširenju, ne dijele ista stajališta kao Komisija. Tako primjerice, Mađarska smatra da je 2025. godina predaleki rok i da bi Srbija i Crna Gora trebale postati članicama već 2022.
"Vrlo sam razočaran s ovom strategijom jer bi integracija i proces proširenja trebali ići puno brže", rekao je, kako ga citiraju strane agencije, mađarski šef diplomacije Peter Szijjarto.
"Jasno je da Sjedinjene Države imaju strategiju za zapadni Balkan, Rusija ima svoju strategiju, Turska također ima strategiju za zapadni Ballkan, jedino je Europska unija iznimno spora kada je riječ o zapadnom Balkanu", dodaje Szijjarto. Poljska, Italija i Austrija također su među zemljama koje su za bržu integraciju zemalja jugoistoka Europe, u kojoj sve više raste utjecaj Rusije, Kine i Turske.
"Tko će prvi stiću u Beograd - Kina ili EU? Moramo se tome suprotstaviti jer je riječ o našem neposrednom susjedstvu", rekla je austrijska ministrica Karin Kneissl. S druge strane, dio zemalja članica poput Njemačke puno je oprezniji kada je riječ o nastavku proširenja, stavljajući naglasak na probleme s vladavinom prava u zemljama kandidatkinjama, a koje imaju čak i neke nove zemlje članice.
Francuski ministar Jean-Yves Le Drian također traži oprez i ispunjavanje uvjeta. "Postoje uvjeti, a ti uvjeti su vrlo zahtjevni", rekao je Le Drian. Slovenski ministar Karl Erjavec rekao da 2025. godina nije realna i da zemljama zapadnog Balkana treba više vremena da riješe međusobne sporove i ispune kriterije za članstvo.
Međutim, i Komisija u svojoj strategiji navodi da 2025. godinu ne treba shvatiti kao rok nego kao perspektivu, koja se može ostvariti samo ako se ispuni svi kriteriji.
Hrvatska ministrica Marija Pejčinović Burić kaže kako je "Hrvatska načelno za proširenje i da se ta tema unutar EU-a digne na višu razinu, ali nije za to da se mijenja sadržaj, pogotovo ne da se mijenja sadržaj nekih dokumenata koji određuju kako će se voditi proces proširenja".
