Ambiciozan plan previđa dugoočekivana strategija Europske komisije za razvoj računarstva u oblaku, koju bi povjerenica za digitalni razvoj Neelie Kroes trebala predstaviti idući tjedan.

Zagovornici 'cloud' računarstva ističu da ono omogućuje velike uštede u smislu troškova za software i potrošnju energije.

Istraživanja pokazuju da je to jedan od sektora digitalnog gospodarstva koji se najbrže razvija.

Premda Europska komisija isključuje mogućnost uspostave "europskog super-oblaka" za javne sektore širom EU-a, želi da javne vlasti surađuju u razvoju strategije za nabave u oblaku kako bi se uspostavilo "pouzdano 'cloud' ozračje u Europi".

Povjerenica Kroes pokrenula je u siječnju Europsko 'cloud' partnerstvo kako bi se okupilo projekte u oblaku koje su već pokrenule države članice i razvila zajednička strategija za nabave u oblaku.

Europska unija pokrenula je u lipnju svoj prvi 'cloud software' - projekt Optimis, koji je EU proračun podržao s 10,5 milijuna eura.

Po procjenama Europske komisije, 'cloud' javnog sektora mogao bi stvoriti profit od 250 milijardi eura do 2020. i 2,5 milijuna novih radnih mjesta.

International Data Corporation procijenio je prošli mjesec da su ukupni prihodi od javnih IT usluga u oblaku premašili 17 milijardi eura 2010. te da će 2015. doseći 58 milijardi eura.

Europska komisija smatra računarstvo u oblaku ključnim elementom svojih planova za uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta, a kao prvi zadatak ističe da bi stručnjaci za telekomunikacije trebali razraditi europske standarde za sigurnost i prenosivost podataka, kao i zaštitu osobnih podataka.

IT industrija strahuje da bi zbog kašnjenja na europskoj razini uvjetovanog strogim propisima o zaštiti privatnosti i dužničkom krizom europsko računarstvo u oblaku moglo zaostati za američkim suparnicima, po nekim procjenama za dvije godine.

Računarstvo u oblaku su bilo koji sustavi ili usluge koji podatke ne pohranjuju na klijentskom uređaju niti jedinstvenom serveru, već više servera spojenih mrežom, obično internetom. Umjesto da se podaci nalaze na jednom računalu, oni su raštrkani preko čitavog niza računala, koja se mogu nalaziti unutar iste serverske farme, u susjednim zgradama ili na različitim krajevima svijeta.

Podaci jednog korisnika pritom mogu biti smješteni na jednom (nasumičnom) računalu unutar 'clouda' ili raštrkani na više njih. Iako 'cloud' aplikacije ne moraju nužno biti zasnovane na internetu, one to često jesu, što im omogućuje rad neovisan o platformi klijentskog računala, odnosno sustava. S obzirom na to da glavninu podataka pohranjuju i obrađuju udaljena računala, klijentsko računalo ne mora biti posebno snažno, kompleksno niti skupo, što aplikacije temeljene na 'cloudu' čini dostupnijima od klasičnih.