'To poglavlje se ne otvara upravo zbog slovenske blokade, što je meni, moram reći, nerazumljivo nakon svega ovoga', kaže ona.

Državni tajnik za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova Andrej Plenković objašnjava da to poglavlje zapinje jer se vodi rasprava među zemljama članicama, koju je inicirala upravo Slovenija kroz tezu o dobrosusjedskim odnosima. Pitanje je hoće li se otvorena pitanja odnositi samo na zemlje članice ili na ostale zemlje.

'U EU-u se boje presedana i što će biti u budućnosti', objašnjava Plenković. Jednostavno rečeno, u EU-u se boje da Hrvatska ne posegne za metodama koje je Slovenija koristila protiv nas pokušavajući riješiti otvorena pitanja sa Srbijom ili Bosnom i Hercegovinom. Državni tajnik naglašava da je hrvatska strana više puta naglasila svoju predanost pristupanju cijele regije u Europsku uniju te je nedavno na Brdu kod Kranja darivanjem prijevoda europske stečevine konkretnim primjerom to i dokazala.

Pregovori Hrvatske s Europskom unijom još nisu otvoreni u pet pregovaračkih poglavlja - tri poglavlja za koja su predana pregovaračka stajališta i dva poglavlja za koja nisu predana pregovaračka stajališta jer EU još nije uputio poziv. Od tri poglavlja za koja su predana pregovaračka stajališta, osim spomenute vanjske i sigurnosne politike, Hrvatska je zapela i na poglavljima o pravosuđu te tržišnom natjecanju.

Drugi krug privatizacije brodogradilišta je prolongiran za sredinu svibnja jer kupaca nema. Vlada se nalazi između dvije vatre jer EU traži hitno rješavanje toga problema, a radnici brane svoja radna mjesta. Brodogradnja je dosad iziskivala znatne financijske izdatke za državni proračun iz kojeg su se financirali dugovi brodogradilišta. Poglavlje o tržišnom natjecanju teško će biti otvoreno bez rješavanja tog problema, a sindikati neće tek tako dopustiti otvaranje stečaja, otpuštanja i eventualnu prenamjenu djelatnosti na atraktivnim lokacijama na pomorskom dobru.

Državni tajnik objašnjava da Europska unija u konačnici nije ni protiv subvencija brodogradilištima, ali ta sredstva moraju ići u investicije i razvoj, a ne u krpanje dugova, kako je to do sada bilo slučaj kod nas.

'U slučaju da ni nakon drugoga kruga neka brodogradilišta ne budu prodana, želimo da kriteriji što trebamo raditi budu što precizniji, tako da znamo točno što trebamo napraviti, a ne da to bude u formi neke fluidne definicije koju će svatko tumačiti kako hoće', objašnjava Plenković.

Dodaje da ni eventualni stečaj brodogradilišta ne znači i njihovu likvidaciju jer je u potpunosti jasno koliko obitelji ovisi o njima te je to za Hrvatsku veliki socijalni problem.

Što se tičepoglavlja o pravosuđu, tu postoje dvije osnove stvari, rekla nam je Vesna Pusić. 'Jedna je vezana uz međunarodne rezerve koje nisu službene, ali zapravo ovise o izvješću haškog tužitelja Brammertza. To je u prvom redu političko pitanje, što ne treba ništa čuditi jer članstvo u političkoj organizaciji uključuje i politiku, to je samo po sebi razumljivo. Dakle, tu treba vanjskopolitički raditi. Vanjska politika je jedan ozbiljan, zahtjevan posao, to nije samo ovako napamet jaukati i tražiti da ti ljudi nešto naprave', objašnjava Pusić.

Drugi problem je kvaliteta sudaca i suđenja u Hrvatskoj. 'Kod nas je ona loša, zbog toga pate građani. Zbog toga pate investicije, zbog toga pati gospodarstvo i tu smo konačno donijeli zakon koji ima šanse da to poboljša, ali ga treba početi primjenjivati, što nije počelo', smatra šefica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om.

Potrebna je, kaže ona, selekcija sudaca koji ulaze u profesiju ne po procjeni Sudbenog vijeća, nego po formalnim kriterijima kako u napredovanju, tako i u vrednovanju rada sudaca. 'Bez toga mi to poglavlje zatvoriti nećemo', mišljenja je Pusić. I Plenković objašnjava da je za otvaranje ovoga poglavlja iznimno važna borba protiv korupcije, što je tema broj jedan u Hrvatskoj, ali i prava manjina, stambeno zbrinjavanje nositelja stanarskog prava.

Što se tiče zadanih rokova, a zadali smo ih sami, da završimo pregovore do kraja godine i oni nam izmiču iz ruku, ova nonšalancija prema tim rokovima, smatra Vesna Pusić, apsolutno je neprihvatljiva.

'Za nas je sada bitno da španjolsko predsjedanje, ako je iako moguće, organizira i u svibnju međuvladinu konferenciju i dvije u lipnju, kako je bilo naznačeno, i da onda u srpnju belgijsko predsjedanje organizira bar još jednu međuvladinu da stignemo pootvarati ova tri poglavlja koja nismo', objašnjava Pusić.

I državni tajnik je optimist. Kaže da to što na posljednjoj međuvladinoj konferenciji nije otvoreno nijedno poglavlje ne znači da će se rokovi probiti.

'Očekujemo da ćemo do kraja španjolskog predsjedanja otvoriti i preostala tri poglavlja', rekao je on te dodao da bi se u istom razdoblju trebalo zatvoriti još sedam-osam poglavlja, pa će sve skupa izgledati znatno bolje. Tada bismo imali 33 otvorena i 26 zatvorenih poglavlja, što je znatno bolje od 30 naprema 18, kako sada stoje stvari. 'Hrvatska želi i smatra da je moguće sva poglavlja zatvoriti do kraja godine. Ako bude postojala politička volja Europske unije, svjedoci smo nekih regionalnih pristupa u posljednje vrijeme, pristupni ugovor bi mogao biti potpisan tijekom mađarskog predsjedavanja, a onda, nakon još oko godine dana za ratifikaciju, u Europsku uniju bismo mogli ući negdje tijekom 2012. godine', pojasnio je Plenković.

Naši pregovori traju deset godina, kazuje Pusić, jer smo se mi i prije nego smo počeli pregovarati ozbiljno pripremali za njih.

'Dakle, u tom vremenu smo sigurno napravili i napravit ćemo neke propuste i pogreške. Ništa od toga nije u kamen zapisano, za sve popravke ima prostora tako da ćemo, i kad okončamo pregovore, morati neke stvari modificirati. Neke stvari će se mijenjati u samoj Uniji.

Poznajući nas i znajući kako funkcioniramo, bez ovoga pritiska, da sad imamo pet godina, za pet godina mi ne bismo bili ništa spremniji nego što smo danas. Prema tome, nama je sad završiti pregovore, a onda raditi dalje i ne ponašati se kao kad smo završili pregovore. Ne smijemo se ponašati kao ono kad završi školska godina i nemaš više što raditi, nego sada zapravo trebamo početi ozbiljnije trčati', zaključila je Pusić.