Europska unija obustavila je svoju financijsku potporu i sigurnosnu suradnju s Nigerom nakon vojnog puča u toj zemlji, rekao je u subotu šef europske diplomacije Josep Borrell
"Osim obustave proračunske potpore koja odmah stupa na snagu, sva suradnja u domeni sigurnosti obustavlja se na neodređeno vrijeme s trenutačnim učinkom", poručio je priopćenjem visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell.
Pučisti su u petak proglasili generala Abdurahmana Tianija državnim čelnikom, dok su svrgnuli demokratski izabranog predsjednika Mohameda Bazouma.
Borrell je također poručio da EU "ne priznaje i neće priznati" novu vlast te da Bazoum ostaje "jedini legitimni predsjednik Nigera", dok je pučiste pozvao da ga oslobode "bezuvjetno i bez odgode".
EU, SAD i druge zemlje pozvale su na bezuvjetno puštanje Bazouma iz pritvora i obnovu demokratskog poretka u zemlji.
Niger prima veliku količinu zapadne pomoći i ključni je partner Europske unije u suzbijanju neregularnih migracija iz subsaharske Afrike.
EU također provodi vojnu obuku nigerskih snaga.
EU je izdvojio 503 milijuna eura iz svog proračuna za poboljšanje upravljanja, obrazovanja i održivog rasta u Nigeru za razdoblju od 2021. do 2024., navodi se na službenim mrežnim stranicama.
Tiani je imenovan "predsjednikom Nacionalnog vijeća za zaštitu domovine" (CNPS), hunte koja je s dužnosti svrgnula Mohameda Bazouma.
Puč, što ga je vojska izvela u srijedu, general je opravdao "pogoršanjem sigurnosne situacije" u Nigeru koju, kako je kazao, oslabljuje i potkopava nasilje džihadističkih skupina.
Tiani je na čelu predsjedničke garde otkako ga je na tu funkciju 2011. imenovao Isufu Mahamadu, prethodnik Bazouma.
Predsjednik Bazoum je priveden s članovima obitelji. U petak mu je omogućeno da razgovara sa šefovima drugih država, među kojima je i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je "najoštrije" osudio puč te zatražio Bazoumovo oslobađanje.
Nakon Malija i Burkine Faso, Niger, zemlja koja je dosad bila saveznica zapadnih zemalja, postaje treća država u Sahelu koja je doživjela državni udar od 2020.