Euronews u petak donosi reportažu o Malom i Velikom Školju, dvama otocima oko kojih se već više od dvadeset godina vuče granični spor svojedobno riješen sporazumom Tuđman - Izetbegović koji u hrvatskom Saboru nikad nije ratificiran. Kako se bliži dan ulaska Hrvatske u šengenski prostor, ova tema ponovno postaje aktualna, pa autor Aleksandar Brezar donosi kronologiju slučaja i podsjeća na neke od protagonista
Podsjetimo, Hrvatska je posljednji puta pokušala ratificirati sporazum Tuđmana i Izetbegovića 2012., za vrijeme vlade Zorana Milanovića, a neposredno prije ulaska Hrvatske u EU, no taj je pokušaj propao, baš kao i svi pokušaji da se sporazum potvrdi u parlamentu BiH.
vezane vijesti
Prema sporazumu, oba otoka trebala bi pripasti BiH, iako je Hrvatska osporavala to rješenje pozivajući se na katastarske knjige općina u okolici Neuma.
Bosanskohercegovački novinar Almir Panjeta prisjetio se 2012., kad su on i njegov kolega fotograf krenuli u Neum s namjerom da rekreiraju čuvenu sliku s američkom zastavom na Iwo Jimi, ovoga puta s bosanskohercegovačkom zastavom zabodenom u dva malena škoja.
'Nekoliko dana zaredom, ma koje novine da otvorite, mogli ste pročitati o velikoj pobjedi, kao da smo osvojili Mallorcu ili tako nešto. Kad smo stigli u Neum s namjerom da krenemo na otoke, dočekali su nas zbunjeni pogledi. Posjetili smo Tihomira Puticu, jednog od vlasnika otoka, kako bismo dobili njegovo dopuštenje da pristanemo na otocima. Smijao nam se', priča Panjeta.
Mali Školj nalikuje hrpi kamenja koja se potpuno potopi kad se digne plima, a Veliki Školj jedva je veličine dva nogometna igrališta, opisuje novinar. 'Stoga se nismo mogli iskrcati na prvi, pa smo krenuli na drugi otok. Tamo smo podigli zastavu BiH na štapu i tu akciju nazvali 'Ekspedicija na Školj'. Tamo smo pronašli ostatke stare perilice rublja, par guma i hrpu smeća. Bio je to satirični čin, nismo imali namjeru nikoga provocirati', prisjeća se Panjeta.
Njihova akcija privukla je pozornost u Hrvatskoj, gdje su se čak dogodili i prosvjedi potaknuti izjavom premijera Milanovića da 'nećemo ništa dobiti svađom sa susjedima oko dva kamenčića u moru', podsjeća Euronews.
'Koliko god banalna bila, neslaganja oko ta dva otoka, ali i linije razgraničenja u blizini Martin Broda i Hrvatske Kostajnice, mogla bi dodatno potaknuti nacionalistički žar', komentira tadašnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. 'S racionalnog stajališta, najbolja opcija za Hrvatsku bila bi ratifikacija sporazuma', kaže Pusić.
Euronews je razgovarao i s Tihomirom Puticom, jednim od dvojice braće koji su vlasnici Malog i Velikog Školja. Iako im povremeni istraživači njihovih otoka ne smetaju, oni ne mare za granična pitanja. 'Već tisuću puta su nas pitali pripadaju li otoci Hrvatskoj ili Bosni. Iskreno, volio bih da pripadaju Australiji', kaže Putica.
Braća Putica ne namjeravaju razvijati veći otok jer nemaju potrebne dozvole niti pristup infrastrukturi. No, posjedovanje ta dva otoka stvar su obiteljskog ponosa.
'Ne možete usidriti brod tamo. Ponekad idemo provjeriti je li netko tamo ostavio smeće, i to je to. Naslijedili smo ih i ostavit ćemo ih našoj djeci, koja će ponosno moći reći da posjeduju jedina dva bosanska otoka', rekao je Putica.
