Ideja o kojoj se jedno vrijeme razmišljalo, da se početak Prvog svjetskog rata obilježi međunarodnom komemoracijom u Sarajevu, gdje je 28. lipnja 1914. Gavrilo Princip ubio austrougarskog prestolonasljednika nadvojvodu Franju Ferdinanda, što je bio okidač ratu, u međuvremenu je odbačena zbog nedostatka suglasja.

Franjo Ferdinand koji je došao u BiH nadgledati vojne vježbe austrougarske vojske, ubijen je u atentatu na ulicama Sarajeva pucnjima Gavrila Principa, pripadnika srpske nacionalističke organizacije Mlade Bosne.

Samo nekoliko kulturnih događaja zasad je predviđeno za lipanj u glavnom gradu BiH u kojem i dalje traje polemika oko postavljanja spomenika austrougarskom nadvojvodi, jer tamošnji Srbi smatraju da bi to bilo "silovanje povijesti" i da nitko dosad nije podizao spomenik okupatoru.

Prvi koji će obilježiti stoljeće rata bit će, po najavi, bečki filharmoničari na Novogodišnjem koncertu koji će, osim 150. rođendanu velikog skladatelja Richarda Straussa, posvetiti i sjećanju na Prvi svjetski rat. Po najavama, Bečka bi filharmonija trebala svirati i u Sarajevu 28. lipnja.

Velike političke komemoracije predviđene su u dvije zemlje koje su bile poprišta borbi na zapadnom bojištu, najznačajnijem bojnom polju Prvog svjetskog rata - Francuskoj, kamo su izaslanstva bivših neprijatelja pozvana na veliku manifestaciju mira tijekom francuskog nacionalnog praznika 14. srpnja - i u Belgiji koju su njemačke snage zauzele u prvom tjednu rata početkom kolovoza 1914.

Njemački predsjednik Joachim Gauck bit će u Francuskoj 3. kolovoza kako bi obilježio početak rata zajedno sa svojim francuskim kolegom Francoisom Hollandeom, a zajednička njemačko-britanska ceremonija predviđena je dan kasnije u Belgiji. Zasad međutim nije najavljeno nikakvo kolektivno okupljanje europskih čelnika.

Jedno stoljeće kasnije Europljani "i dalje gledaju na ta događanja u uskom okviru njihovih nacionalnih sjećanja", rekao je australski povjesničar John Horne, profesor na sveučilištu u Dublinu i priznati međunarodni stručnjak za Prvi svjetski rat.

Često smatran prvim totalnim ratom u povijesti, taj sukob je uveo gotovo polovicu svjetske populacije u krug nasilja dotad neviđenog po raširenosti i po intenzitetu.

U 52 mjeseca na bojišnici je poginulo oko 10 milijuna ljudi, a 20 milijuna je ranjeno. Milijunskih žrtava bilo je među civilima - okupiranim, izgladnjivanim ili deportiranim - a među njima je i milijun Armenaca koje su sustavno masakrirale turske snage.

Četiri velika carstva koja su dotad postojala - rusko, njemačko, austrougarsko i osmansko - nestat će u vjetrovima rata, te će se ponovno iscrtavati svjetska politička karta uz rađanje desetaka novih država, a i novih ideologija.

Bilo da su bili pobjednici ili pobijeđeni, Europljani će izaći iz sukoba potpuno ekonomski, politički i moralno uništeni.

Stoljeće kasnije imaju među sobom vrlo različitu percepciju vlastite povijesti: Britanci i Francuzi čuvaju uspomenu na pravednu pobjedu unatoč ogromnih gubicima, dok je taj rat zanemaren u Njemačkoj i Rusiji, gdje su kataklizme Drugog svjetskog rata dvadeset godina kasnije zamutile sjećanje na prvi.

Te različitosti uvelike kompliciraju, ako ne i sprečavaju, svaku ideju o zajedničkoj komemoraciji sukoba kod bivših neprijatelja, posebice u vrijeme kada je Europa pogođena ekonomskom krizom i rastućim euroskepticizmom, kao i nacionalizmima i jačanjem ksenofobne ekstremne desnice.

Francuska i Velika Britanija zasigurno će dati veliku važnost stogodišnjici, Srbija pak želi iskoristiti taj događaj kako bi predstavila "istinu i činjenice" o izbijanju rata, za koji odbacuje odgovornost i prebacuje je na "hegemonističku politiku Austro-Ugarske", a ne na sarajevski atentat. Srbijanski premijer Ivica Dačić ranije je ove godine izrazio bojazan da će sljedeće godine srpski narod ponovo biti optužen za izazivanje do tada najvećeg oružanog sukoba u povijesti čovječanstva.

Dok Rusija i Vladimir Putin namjeravaju dati veliki prostor sjećanju na sukob koji je, kako smatraju, nepravedno potisnut u drugi plan, Njemačka, Italija i veći dio srednje Europe nije zasad pokazao prevelik entuzijazam za obilježavanje stoljeća Velikog rata.