'Njemačkoj bi trenutačno trebalo gotovo stotinu godina da vrati kapacitet vojske na razinu iz 2004.', navodi se u izvješću u kojem se okrivljuje vladu da je pretjerano spora u obrambenim nabavama, prenosi Agencija Anadolu. U isto vrijeme, dok je Njemačka zaostajala s obrambenim nabavama i ulaganjima u posljednje dvije godine, Rusija je značajno povećala svoje kapacitete za proizvodnju naoružanja, uključujući napredne borbene sustave.

'Proizvodni kapacitet Rusije narastao je do te mjere da može proizvesti ekvivalent cjelokupnom arsenalu njemačke vojske u nešto više od pola godine. Rusija je napravila velike korake u modernim borbenim sustavima. Njen kapacitet za proizvodnju bespilotnih letjelica povećao se više od šest puta, a stručnost i arsenal nadzvučnih i hipersoničnih projektila predstavljaju velik rizik za NATO', upozorili su autori izvješća.

Nakon izbijanja rata u Ukrajini 2022., njemački kancelar Olaf Scholz obećao je poseban fond od sto milijardi eura za modernizaciju vojske, a njegova vlada ove godine povećala je izdatke za obranu na 52 milijarde eura, ali je smanjila ambicioznije planove zbog proračunskih ograničenja. Čelnik Instituta Kiel Moritz Schularick smatra da su nedostatak financiranja velikih obrambenih projekata i spor napredak u vojnim nabavama pokazali da je vladino obećanje prazna retorika.

'Mir će doći kada režim u Moskvi shvati da ne može vojnim putem dobiti agresorske ratove u Europi. Za to su Njemačkoj i Europi potrebne vjerodostojne vojne sposobnosti. Njemačka mora imati adekvatan godišnji proračun za obranu od najmanje 100 milijardi eura', rekao je Schularick.

Izvješće na 93 stranice najviše se bavi njemačkom vojskom, ali u nekim dijelovima pokazuje da situacija nije bolja ni u drugim velikim europskim vojnim silama, poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske. Sve te države bilježe drastičan pad količine naoružanja te on u nekim segmentima pada na samo deset posto od onoga što su imale prije 30 godina. U tablici u nastavku mogu se vidjeti podaci za količinu naoružanja za četiri spomenute zemlje, odnosno pad te količine od 1992. do 2021., a odnosi se na glavne borbene tenkove, lake tenkove, borbena vozila pješaštva, oklopna vozila, haubice, PZO velikog, srednjeg i kratkog dometa, višecijevne bacače raketa te borbene zrakoplove.

Sažetak zaliha ključne vojne opreme u Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj temelji se na podacima štokholmskog Međunarodnog instituta za istraživanje mira i Međunarodnog instituta za strateške studije. Dokumentira se vrlo značajan pad kapaciteta od 1992. do 2021. za šest glavnih kategorija oružja, posebno u Njemačkoj. Naprimjer, dok je Njemačka 1992. imala više od 6600 glavnih borbenih tenkova (Leopard 1 i 2) i još uvijek 2400 u 2004., taj se broj do 2021. smanjio na samo 339. Broj topničkih haubica, sada ključnog svakodnevnog oružja u Ukrajini, pao je dramatično s više od 3000 na samo 120. Broj borbenih zrakoplova također se više nego prepolovio. Podaci dokumentiraju da su se znatna smanjenja proračuna za obranu u posljednjih trideset godina 'dividende mira' pretvorila u veliki pad zaliha i strukturu vojnih snaga kojoj nedostaje masa i otpornost, stoga bi brzo postala borbeno neučinkovita u iscrpljujućem sukobu, što se zorno pokazalo na ukrajinskom ratištu.

U izvješću se ne navode količine naoružanja koje ima Rusija, ali iz drugih izvora, kao što je European Security and Defence (ESD), navodi se da je od početka rata u Ukrajini 2022. do danas povećala broj tenkova s procijenjenih 1700 na 3500, raznih oklopnih borbenih vozila s 4500 na 8900, a utrostručila je količinu artiljerije. I to unatoč svim gubicima koje je doživjela na frontu, a oni su bili značajni.

Znanstvenici s Instituta Kiel ne samo da izražavaju zabrinutost zbog tolikog pada u naoružanju europskih zemalja tijekom desetljeća, nego i zbog toga što se situacija gotovo uopće nije popravila u posljednje dvije i pol godine, koliko traje rat u Ukrajini. Naime povećanje kupnje naoružanja počelo je biti značajnije tek krajem 2023., ali opet premalo da popuni praznine u sposobnostima u razumnom vremenskom roku.

'Primjerice, do srpnja 2024. Njemačka je naručila samo 18 glavnih borbenih tenkova i oni su bili samo zamjena za one isporučene Ukrajini. Novom narudžbom od 105 tenkova u srpnju 2024. zaostatak u odnosu na broj borbenih tenkova iz 2004. i dalje iznosi gotovo 2000. Što se tiče haubica, naručene su samo 22 PzH 2000, i to kao zamjena za one koje su poslali u Ukrajinu. Još uvijek nije bilo narudžbe višecijevnih raketnih bacača, unatoč dokazanoj visokoj učinkovitosti HIMARS-a i njegova ruskog pandana, Tornada-S, pokazanog u ratu u Ukrajini. Najznačajnije povećanje možda je ono kod borbenih zrakoplova jer je Njemačka naručila 35 aviona F35 ubrzo nakon početka rata', piše u izvješću.

Kad se uzme u obzir brzina naručivanja u posljednje dvije i pol godine, Njemačkoj bi trebalo više od deset godina da dostigne broj borbenih zrakoplova koji je imala 2004. i više od 40 godina za glavne borbene tenkove. Što je najupečatljivije, razine haubica iz 2004. bile bi dosegnute tek nakon 100 godina.

Iskustvo iz rata u Ukrajini pokazalo je da je spomenuto naoružanje i dalje ključno za pobjedu u ratu, uključujući hipotetski sukob na istočnom krilu NATO-a između europskih članica tog saveza i Rusije. Slična je situacija i sa streljivom. Uz vlastitu proizvodnju i pristup sjevernokorejskoj industrijskoj bazi, Rusija je postigla održivu stopu ispaljivanja 10.000 granata i raketa dnevno. Za usporedbu, navodi se u izvješću, takva bi brzina paljbe iscrpila njemačke zalihe streljiva u roku od dva dana, a trenutna njemačka godišnja proizvodnja omogućila bi maksimalno 70 dana takve brzine paljbe, što govori samo za sebe. Već je prije objavljeno da Rusija proizvodi gotovo tri puta više granata nego EU i SAD zajedno, a smatra se da ni time ne bi mogla zadovoljiti dnevnu količinu od 10.000, nego bi je u dogledno vrijeme morala smanjiti, da nema pomoć izvana.

Kako se navodi u izvješću, produbljivanje suradnje između Rusije i Sjeverne Koreje imalo je dramatičan i neposredan učinak na opskrbu streljivom. Do sredine 2024. Sjeverna Koreja isporučila je do 4,8 milijuna granata i raketa iz svojih zaliha i procjenjuje se da ima godišnju proizvodnju od dva milijuna, a ona bi se mogla povećati na do šest milijuna. Čak i ako se uzme u obzir to da je nezanemariv udio sjevernokorejskih granata loše kvalitete, povećana sjevernokorejska proizvodnja predstavlja značajan pomak u ruskoj opskrbi, a posebno je relevantna za skladištenje streljiva u pripremama za velike ofenzive u kojima dnevna stopa paljbe može narasti na 60.000 ili više. Sjeverna Koreja također isporučuje niz projektila, vjerojatno i balistički projektil KN-21, povećavajući ruski pozamašan i vrlo učinkovit arsenal balističkih projektila Iskander.

I proizvodnja bespilotnih letjelica i lebdećeg streljiva je porasla, što je posebno zabrinjavajuće jer je NATO-ova protuzračna obrana i dalje vrlo fragmentirana na istočnom krilu.

Europa se mora suočiti sa stvarnošću da je dugotrajni rat iscrpljivanja ponovno na europskom tlu. Rat Rusije protiv Ukrajine traje već treću godinu i mnogi vojni stručnjaci očekuju da će potrajati. Dok se u početku nadalo da će to biti kratak vojni sukob, sada je jasno da se pretvorio u dugotrajni rat iscrpljivanja i što dulje bude trajao, sve je vjerojatnije da će Sjedinjene Države apsorbirati i druge prijetnje, a europska odgovornost za potporu Ukrajini i za odvraćanje samo će rasti. U ovom ratu iscrpljivanja izgradnja europskih vojnih kapaciteta za odvraćanje, kao i proizvodnja vojnih zaliha po razumnim cijenama, tako će postati sve odlučujuće. Akcije i odluke Njemačke mogle bi odigrati ključnu ulogu u tome jer je to najveće europsko gospodarstvo, s najviše fiskalnih resursa i najvećom industrijskom bazom za proizvodnju oružja u EU i zapadnoj Europi, kaže se u izvješću.