Dostupnost droga i dalje je visoka u Europi s raznolikim izborom proizvoda. Osobe koje uzimaju droge sada su izložene većem broju psihoaktivnih tvari, često visokog stupnja potentnosti ili čistoće ili se pak one javljaju u novim oblicima, mješavinama i kombinacijama.

S obzirom na to da se proizvodi ponekad prodaju pod nazivom druge psihoaktivne tvari, potrošači možda nisu svjesni onoga što konzumiraju i izloženi su većim zdravstvenim rizicima, uključujući potencijalno smrtonosno trovanje, navodi se u Europskom izvješću o drogama za 2024.

U izvješću se ističu zabrinutosti u pogledu snažnih sintetičkih opioida, a oni se ponekad prodaju pod nazivom druge psihoaktivne tvari ili se miješaju s lijekovima i drugim drogama; primjerice MDMA s primjesama sintetičkih katinona i proizvodi od kanabisa s primjesama sintetičkih kanabinoida. Do završetka 2023. EMCDDA je nadzirao više od 950 novih psihoaktivnih tvari, od kojih je 26 prvi put prijavljeno u Europi te godine, prenosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Osobito rizična poliupotreba tvari

Ključna poruka ovogodišnjeg izvješća jest da je 'poliupotreba tvari', odnosno upotreba dviju ili više psihoaktivnih tvari u isto vrijeme ili u slijedu, danas uobičajena u Europi. Bez obzira na to uključuje li upotrebu benzodiazepina s opioidima ili kokaina s alkoholom, ovaj obrazac korištenja droga može povećati zdravstvene rizike i otežati provedbu intervencija (npr. odgovor na predoziranje). Ti su izazovi dodatno komplicirani kada se mješavine droga konzumiraju nesvjesno.

Heroin je i dalje najčešće korišten nezakoniti opioid u Europi i uzrokuje znatan dio zdravstvenih problema povezanih s nedopuštenom upotrebom droga. Međutim tržište opioida u Europi sve je složenije jer obuhvaća niz tvari, uključujući sintetičke opioide. U usporedbi sa Sjevernom Amerikom, oni imaju relativno malu ulogu na europskom tržištu droga općenito, ali imaju istaknutu ulogu na tržištu opioida u baltičkim zemljama. Postoji i sve veća zabrinutost zbog njihove upotrebe u nekim drugim državama članicama EU-a.

Od 2009. na europskom tržištu droga pojavio se ukupno 81 novi sintetički opioid. Oni su često vrlo snažnog djelovanja i donose znatan rizik od trovanja i smrti. U 2023. šest od sedam novih sintetičkih opioida prijavljenih prvi put Sustavu ranog upozoravanja EU-a bili su nitazeni, što je bio najveći broj prijavljenih opioida u jednoj godini, pri čemu je ukupno njih 16 otkriveno u Europi od 2019. Nitazeni se ponekad prodaju kao 'sintetički heroin' i otkriveni su u krivotvorenim lijekovima na tržištu droga, a 2023. bili su povezani s naglim porastom smrtnih slučajeva u Estoniji i Latviji te s lokaliziranim izbijanjima trovanja u Francuskoj i Irskoj.

Šestu godinu zaredom države članice EU-a zaplijenile su rekordne količine kokaina, a koje su 2022. iznosile 323 tone (303 tone u 2021.). Europske zapljene sada premašuju one u SAD-u, dugo smatranom najvećim tržištem kokaina na svijetu. Belgija (111 tona), Španjolska (58,3 tone) i Nizozemska (51,5 tona) čine 68 posto ukupne zaplijenjene količine. Kako jačaju metode otkrivanja i povećavaju se presude za krijumčarenje, organizirane kriminalne skupine ciljaju i na manje luke u zemljama EU-a i onima koje graniče s EU-om, a koje mogu biti ranjivije na trgovinu drogom.

Postoje naznake da visoka dostupnost kokaina u Europi sve negativnije utječe na javno zdravlje. Dostupni podaci upućuju na to da je droga bila prisutna pri otprilike petini prijavljenih smrtnih slučajeva zbog predoziranja u 2022., a često se otkrije u kombinaciji s drugim tvarima. Kokain je najčešće upotrebljavana nezakonita stimulativna droga u Europi te ju je prošle godine konzumiralo oko 1,4 posto (4 milijuna) Europljana u dobi od 15 do 64 godine. Informacije upućuju na to da je sve dostupniji u Europi, a posebno je zabrinjavajuća činjenica da njegova upotreba postaje sve češća u ranjivijim ili marginaliziranim skupinama u nekim zemljama. I injektiranje kokaina i uporaba crack kokaina zabilježeni su u sve većem broju zemalja.

Kretanja na tržištu kanabisa stvaraju nove izazove za to kako zemlje reagiraju na najčešće konzumiranu nezakonitu drogu u Europi. Prosječan udio THC-a u smoli kanabisa udvostručio se u posljednjih 10 godina i nastavlja rasti (22,8 posto u 2022.), a udio biljnog kanabisa općenito je stabilan. Proizvodi od kanabisa sada su sve raznolikiji, uključujući ekstrakte visoke potentnosti i jestive proizvode. Osim toga, postoje izvješća da su u nekim proizvodima koji se prodaju na nezakonitom tržištu kao kanabis prisutni jaki sintetički kanabinoidi. Sustav ranog upozoravanja EU-a primio je u 2023. izvješća o devet novih kanabinoida, od kojih su četiri polusintetički proizvodi.

Najčešće otkriveni polusintetički kanabinoid je heksahidrokanabinol (HHC) te je 2022. bio prvi od tih tvari o kojima se izvješćuje u Europi. Iako je poznavanje učinaka ovih tvari na ljude ograničeno, postoje izvješća o trovanjima, uključujući djecu koja su konzumirala jestive proizvode što sadrže HHC. Od ožujka 2024. HHC je uvršten na popis kontroliranih droga u najmanje 18 država članica EU-a.

Procjenjuje se da je otprilike osam posto Europljana (15 – 64 godine) konzumiralo kanabis u prethodnoj godini, pri čemu se stopa prevalencije povećala na 15 posto među mlađim osobama od 15 do 34 godine. Procjenjuje se da je u 2022. godini oko 92.000 konzumenata započelo specijalizirano liječenje ovisnosti zbog problema povezanih s upotrebom kanabisa, što čini otprilike trećinu svih onih koji su pristupili liječenju.

Kanabis je i najčešće prijavljena tvar u bolničkoj mreži Euro-DEN Plus 2022., a bila je uključena u 29 posto slučajeva akutnog trovanja drogama (25 posto 2021.). Uporaba kanabisa može prouzročiti ili pogoršati niz fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema, uključujući kronične respiratorne i psihotične simptome te ovisnost.