voli se i bijelo

Mladi Hrvati treći po potrošnji kanabisa, evo što su još otkrile otpadne vode

02.04.2024 u 15:05

Bionic
Reading

Kanabis je i dalje daleko najčešće konzumirana nedopuštena droga u Europi s procijenjenih 22,6 milijuna korisnika u dobi od 15 do 64 godine. Prema posljednjoj analizi otpadnih voda i droga, koju provodi mreža SCORE (Sewage analysis CORe group — Europe) u suradnji s Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), najveća količina metabolita kanabisa pronađena je u gradovima zapadne i južne Europe, osobito u Češkoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i Sloveniji

Procjenjuje se da oko 1,3 posto odraslih u Europskoj uniji, što je oko 3,7 milijuna ljudi, svakodnevno ili gotovo svakodnevno konzumira kanabis. Ta je droga odgovorna za gotovo trećinu svih prijema na liječenje od ovisnosti u Europi. Lani su uočeni različiti trendovi, pri čemu je 20 od 51 grada prijavilo porast, a 15 pad u količini metabolita kanabisa u otpadnim vodama u odnosu na 2022. godinu, kada su mladi u Hrvatskoj - u dobi od 15 do 34 godine - bili na trećem mjestu u EU po konzumaciji marihuane u Europi, iza mladih u Češkoj i Italiji.

Najnoviji podaci analize voda za 2023. godinu pokazuju da se hrvatska metropola više ne nalazi među prvih 20 gradova u Europi s najvećim zabilježenim razinama urinarnih metabolita stimulativnih droga - iako je Zagreb ranije bio na tom neslavnom popisu po 'potrošnji' kanabisa, kokaina i ecstasyja (MDMA).

Gledajući desetogodišnji trend izlučivanja urinarnih metabolita kanabisa, nakon kulminacije 2020. godine s 229 miligrama na 1000 stanovnika po danu, od 2021. godine bilježi se pad te se nastavlja do lani, kada je detektirano 86 g/1000 stanovnika, prenosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Time je Zagreb ispao iz 'top 20', iako je još 2022. bio na 16. mjestu, 2021. na trećem, a 2020. na drugom mjestu po upotrebi kanabisa.

Inače, kanabis je droga kojom se najviše trguje unutar EU-a, u vrijednosti od 12 milijardi eura godišnje. Drugi je kokain s oko 11,6 milijardi eura.

Urinarni metaboliti kokaina u otpadnim vodama i 2023. bili su najveći u gradovima zapadne i južne Europe, osobito u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj. Međutim tragovi su pronađeni i u većini istočnoeuropskih gradova, gdje se i dalje primjećuje određeni porast. Od 72 grada koji su imali podatke za 2022. i 2023., 49 je prijavilo porast, 13 gradova nije prijavilo nikakvu promjenu, a 10 gradova prijavilo je pad. U usporedbi s lokacijama istraživanja izvan EU-a, gradovi u Brazilu, Švicarskoj i SAD-u pokazuju slične razine upotrebe kao europski gradovi s najvećim opterećenjem.

Porast metabolita kokaina u Zagrebu

U Zagrebu je lani opet porasla prosječna razina metabolita kokaina te je iznosila 568 mg/1000 stanovnika po danu. Godinu ranije bio je registriran pad (401 mg/1000) u odnosu na 2021. (549 mg/1000), a 2020. godine otkriveno je 510 mg/1000 stanovnika po danu. Ipak, kao i u 2022. godini, Zagreb lani nije ušao u top 20 europskih gradova po potrošnji kokaina dok je 2021. bio na 11., a 2020. na osmom mjestu.

  • +7
Rekordna zapljena droge u Istri Izvor: Pixsell / Autor: Sasa Miljevic / PIXSELL/PIXSELL

Tijekom 2023. godine razina ostataka amfetamina znatno je varirala po europskim gradovima, a najveće količine prijavljene su na sjeveru i istoku Europe, osobito u Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Finskoj i Švedskoj. Mnogo niže razine pronađene su na jugu, iako najnoviji podaci pokazuju određeni blag porast u Španjolskoj i na Cipru. Od 65 gradova s podacima o urinarnim metabolitima amfetamina za 2022. i 2023., 26 je prijavilo porast, 26 pad, a 13 stabilnu situaciju.

U odnosu na 2022., na zagrebačkom području lani je neznatno pala razina urinarnih biomarkera amfetamina, na 98 mg/1000 stanovnika po danu. Tijekom 2021. ta razina bila je 151 mg/1000, a rekordne 2020. čak 1013,84 mg/1000, kada je Zagreb bio europski rekorder po potrošnji amfetamina.

Misteriozna potrošnja metamfetamina

Metamfetamin, tradicionalno koncentriran u Češkoj i Slovačkoj, sada je registriran i u Belgiji, istočnoj Njemačkoj, Španjolskoj, Cipru, Nizozemskoj i Turskoj te u nekoliko sjevernoeuropskih zemalja, primjerice Danskoj, Litvi, Finskoj i Norveškoj. Od 67 gradova s podacima za 2022. i 2023., 39 ih je prijavilo pad, 15 porast i 13 stabilnu situaciju. Na ostalim lokacijama količine metamfetamina bile su vrlo niske do zanemarive, iako je zabilježen određeni porast u Austriji i Sloveniji.

Podaci za razinu metamfetamina u otpadnim vodama na području Grada Zagreba dostupni su samo za 2014. i 2020. godinu, pri čemu je primjetan porast s 0,77 mg na 6,14 mg/1000 stanovnika po danu.

Zagrepčani ne vole ecstasy

Od 69 gradova s podacima za 2022. i 2023., 42 su prijavila porast detekcije droge MDMA, uglavnom u sjevernoj Europi, 11 stabilnu situaciju, a 16 pad - uglavnom u južnoj i srednjoj Europi. Najveća količina MDMA-e pronađena je u otpadnim vodama u Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Nizozemskoj.

Na području Grada Zagreba lani je održana razina urinarnih biomarkera MDMA-e (27 mg/1000 stanovnika po danu) u odnosu na godinu ranije. Tijekom 2021. detektirano je 28,26 mg, a 2020. čak 41 mg/1000 stanovnika po danu. Zagreb lani nije među top 20 gradova u EU dok je 2022. bio na 17., 2021. na 14., a 2020. godine na devetom mjestu po potrošnji MDMA-e.

Ketamin

Slijedom informacija o povećanoj dostupnosti i upotrebi ketamina u Europi, on je prvi put uključen u analizu 2022. godine, stoga usporedbe nisu moguće. Podaci iz 2023. otkrili su relativno niske razine ostataka ketamina u komunalnim otpadnim vodama prijavljenih u 49 gradova, ali sa znakovima porasta u više od polovice gradova s dostupnim podacima. Od 22 grada koji imaju podatke o urinarnim metabolitima ketamina za 2022. i 2023. godinu, 12 je prijavilo porast, osam stabilno stanje i dva pad. Najveća količina ketamina pronađena je u otpadnim vodama u gradovima Belgije, Španjolske, Francuske i Nizozemske. Podaci za Grad Zagreb nisu dostupni.

Analiza otpadnih voda znanstvena je disciplina koja se brzo razvija i ima potencijal za praćenje podataka u stvarnom vremenu o geografskim i vremenskim trendovima konzumacije nedopuštenih droga. Uključuje uzorkovanje izvora otpadnih voda, što znanstvenicima omogućuje procjenu količine droga koje zajednica konzumira mjerenjem njihovih razina i metabolita izlučenih u urinu.

Ipak, prikazani podaci ne mogu se interpretirati kao konzumirane količine droga na promatranoj lokaciji u određenom vremenskom razdoblju, već su samo jedan od pokazatelja uz druge dostupne podatke - npr. broj osoba na liječenju zbog poremećaja uzrokovanih konzumacijom droga, zaplijenjene količine droga i njihova čistoća - te doprinose detaljnijem uvidu u stanje i kretanje problematike droga, kao i pravodobnom uočavanju novih trendova, navodi HZJZ.

Mreža SCORE provodi godišnje praćenje otpadnih voda od 2011. godine, kada je u istraživanju sudjelovalo 19 gradova iz 10 država, a proučavane su četiri stimulativne droge. Projektom je obuhvaćeno oko 90 europskih gradova s ciljem istraživanja navika njihove konzumacije.