Sto dana nakon stupanja na dužnost, Mitsostakis, čija je zemlja ove godine postala glavni migracijski ulaz u Europu, obratio se u srijedu zemljama Europske unije koje odbijaju prihvatiti migrante. "Mora biti posljedica za one koji ne žele sudjelovati u tom zadatku europske solidarnosti", rekao je konzervativni premijer.

Pred grčkim parlamentom šef vlade je upozorio da će tražiti "specifične sankcije" za te zemlje, ali nije naveo koje.

S više od 70.000 tražitelja azila u Grčkoj, od kojih blizu 33.000 na otocima Egejskog mora blizu Turske, Mitsotakis je ocijenio "neprihvatljivim pristupe nekoliko zemalja članica EU koje smatraju da to nije njihov problem".

"Imamo između 3000 i 4000 maloljetnika bez pratnje u Grčkoj, pa bi europske zemlje trebale preuzeti dio tereta", rekao je za AFP.

Tijekom Mitsotakisovog prvog sastanka Europskog vijeća u četvrtak i petak, čelnik desničarske stranke Nova demokracija, koji je u srpnju naslijedio ljevičarskog premijera Aleksisa Tsiprasa, obećao je postaviti neizbježno pitanje podjele migranata i naglasio da Grčka ne može sama nositi taj teret.

"Suočeni smo s problemom teških razmjera samo prema broju migranata koji su prešli Egejsko more i ako ga usporedimo s podacima od prošlog ljeta", dodao je grčki šef vlade.

U 2019. više od 46.000 migranata je stiglo u Grčku, prema HCR-u, više nego ukupno u Španjolsku, Italiju, Maltu i Cipar.

Iako smo daleko od milijun izbjeglica 2015. godine, taj priljev postavlja pitanje prihvata migranata u Grčkoj. Logori na egejskim otocima su prenapučeni i ne mogu podnijeti novi val izazvan turskom ofenzivom na Siriju.

Mitsotakis je oštro osudio turski upad u Siriju jer je stvorio novu nestabilnost koja će izazvati novi migracijski pritisak u Europi.