Vijećem Europske unije Hrvatska će predsjedati u prvom polugodištu 2020., kada palicu preuzima Njemačka. Prioriteti hrvatskog predsjedništva opisani su motom: 'Snažna Europa u svijetu punom izazova'. Program je usmjeren na četiri glavna područja, a to su: Europa koja se razvija, Europa koja spaja, Europa koja štiti i utjecajna Europa.

Hrvatska je prvi put preuzela rotirajuće predsjedništvo nakon šest i pol godina članstva u EU, puno ranije nego što je prvotno bilo planirano. Razlog za to je Brexit koji je promijenio redoslijed predsjedanja do druge polovice 2020., utvrđen prije nego što je Hrvatska postala članicom.

>>> Trijumf vanjske politike ili birokratska gnjavaža: Što zapravo znači predsjedanje EU-om i što će donijeti Hrvatskoj?

Usvajanjem Lisabonskog ugovora, koji je uveo funkcije stalnog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rotirajuće predsjedništvo izgubilo je na vidljivosti, ali ipak ima svoju težinu jer predsjedajuća zemlja vodi pregovore o usklađivanju zakonodavnih prijedloga u institucijama EU-a.

Tijekom hrvatskog predsjedanja održat će se oko 1400 sastanaka na raznim razinama, većinom u Bruxellesu. Sastanci na ministarskoj razini u travnju i lipnju bit će u Luxembourgu. Već desetljećima je ustaljena praksa da se svi ministarski sastanci tijekom tri mjeseca u godini - u travnju, lipnju i listopadu - održavaju ondje.

U Hrvatsku 8. siječnja stiže šezdesetak utjecajnih briselskih dopisnika iz svih zemalja članica. Riječ je o uobičajenoj praksi da svako predsjedništvo na početku svog mandata poziva skupinu dopisnika kako bi im se predstavilo prioritete i program predsjedanja te upoznalo sa znamenitostima zemlje. U političkom dijelu posjeta novinari će tijekom boravka u Zagrebu razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem i nekoliko ministara, a nakon toga posjetit će Plitvice, Rijeku i Opatiju.

Netom prije Nove godine, na sjednici na kojoj je Vlada usvojila program predsjedanja Europskom unijom, Plenković je najavio kako 7. siječnja putuje u Pariz na konzultacije s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, dva dana kasnije u Zagreb stiže nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a 10. siječnja u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održat će se sastanak Europske komisije.

Plenković će 14. siječnja Europskom parlamentu u Strasbourgu predstaviti hrvatski program, a 16. siječnja u Berlinu su predviđene konzultacije s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedanja bit će 15. siječnja koncertom u Bruxellesu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja.

Tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije u Hrvatskoj će se održati ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja u Zagrebu. Također u svibnju u Hrvatskoj će se održati samit EU-SAD na razini ministara pravosuđa i unutarnjih poslova.

Osam neformalnih sastanaka Vijeća EU-a održat će se u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji. Predviđeno je i devet ministarskih konferencija, od kojih će pet biti u Zagrebu, a četiri izvan njega. Bilo je planirano da se dio događanja održi i u Slavoniji, ali zbog nedostatka smještajnih kapaciteta i dvorana od toga se odustalo. Stoga će se u Osijeku održati neki stručni sastanci koji ne zahtijevaju veliku logističku potporu.

Planiran je i niz konferencija o zaštiti potrošača, o obrambenoj industriji, presađivanju organa, kohezijskoj politici, migracijama, demografskim izazovima, turizmu, o Europskom socijalnom fondu te prometnoj infrastrukturi.

Detaljan program događanja tijekom hrvatskog predsjedanja možete pronaći ovdje.

Za potrebe predsjedanja uređen je dosad nedovršeni dio Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) te će biti središte hrvatskog vođenja institucija Europske unije. Prostor je pretvoren u kongresni centar u kojem se na raspolaganju nalaze velika dvorana od 550 četvornih metara, osam manjih dvorana za 60 do 80 ljudi, press centar i blagovaonica za delegate. Ondje su i prevoditeljske i televizijske kabine, videozidovi i ambulanta. Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) poručili su da iako će se u NSK-u održati više od 130 događanja, prostori knjižnice će za vrijeme većine događanja ostati dostupni studentima i cjelokupnoj javnosti. Izuzetak su sastanci na najvišoj i visokoj razini, uključujući posjet Europske komisije, kada će zbog sigurnosnih razloga biti onemogućen pristup, o čemu će javnost biti pravovremeno izviještena.

Predsjedanje je prigoda da se zemlja predstavi u što boljem svjetlu europskoj javnosti te da se domaća javnost senzibilizira za europske teme.

Hrvatska preuzima vođenje Vijeća Europske unije u turbulentnom razdoblju izlaska Velike Britanije iz te zajednice, klimatskih promjena, tektonskih poremećaja u odnosima moći na globalnoj razini te razjedinjenosti Europske unije na unutrašnjem planu. Europsku uniju u 2020. godini očekuju teški pregovori o sedmogodišnjem proračunu, vodit će se i razgovori o sporazumu o budućim odnosima s Velikom Britanijom te nastojati donijeti zakonodavni okvir za borbu protiv klimatskih promjena.

S radom bi trebala započeti Konferencija o budućnosti Europe, a koja će trajati do 2022. godine. Hrvatsko predsjedništvo zaduženo je za to da radi na utvrđivanju stajališta Vijeća o sadržaju, opsegu, sastavu i funkcioniranju konferencije.

U njoj bi trebale sudjelovati tri glavne institucije EU-a (Vijeće, Komisija i Parlament), zemlje članice, građani i civilno društvo. Za konferenciju je zadužena potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, a cilj joj je identificirati koje reforme provesti kako bi Europska unija postala snažnija i učinkovitija.