Predstavnici Europske investicije banke (EIB) iz Luksemburga, financijske institucije koju je osnovala Europska unija, ovog tjedna dolaze u višednevni posjet Splitu i izgledno je da će to biti prvi hrvatski grad kojemu će biti otvorene njihove kreditne linije. Kako tportal neslužbeno doznaje, radi se o iznosima od više desetaka milijuna eura kojima bi se financirali gradski razvojni projekti
Zbog trodnevnog posjeta višečlane delegacije EIB-a čak je odgođena planirana sjednica Gradskog vijeća, koja je također trebala biti održana ovog tjedna.
'Tijekom tri dana predstavnici ove banke obavljat će dubinsku procjenu financijskih i operativnih kapaciteta Grada Splita, proučiti strateške dokumente i načine odlučivanja te pretresti projekte spremne za financiranje i one koji će uskoro biti u toj fazi', potvrđeno je tportalu iz splitske gradske uprave.
EIB je dosad surađivao isključivo s državom na pojedinim projektima izgradnje infrastrukture te na drugim većim projektima, poput izgradnje nove bolnice u Rijeci. U Europskoj uniji, međutim, ova institucija daje zajmove i velikim gradovima koji rade na tranziciji prema zelenom i održivom: tako su, primjerice, upravo nedavno odobrili 200 milijuna eura talijanskoj Firenzi za provođenje programa urbane mobilnosti.
Split se čini logičan prvi izbor za suradnju u Hrvatskoj jer je ovaj grad iznimno nisko zadužen; za razliku od primjerice Grada Zagreba, gotovo da i nema kredita koje treba otplaćivati u idućem razdoblju.
U svojoj dubinskoj procjeni financijskih i operativnih kapaciteta stručnjaci EIB-a posebnu pažnju obratit će na glavne gradske strateške dokumente i njihovu usklađenost s nacionalnim politikama i politikama Europske unije. U splitskoj gradskoj upravi objašnjavaju da su u tom segmentu spremni: usvojeni su ili su pred finaliziranjem Strategija razvoja grada, Strategija urbane aglomeracije, Plan održive urbane mobilnosti i Plan upravljanja starom gradskom jezgrom.
Povoljna okolnost sklapanja aranžmana s EIB-om nisu isključivo jeftiniji zajmovi, premda su njihove kamatne stope u pravilu niže od komercijalnih: tu je i iznimno bitna tehnička pomoć u provođenju projekata i svojevrsna asistencija u povlačenju europskih sredstava. Naime projekti koje financira EIB i dalje se mogu djelomično ili potpuno financirati bespovratnim sredstvima Europske unije - dapače, kroz ovaj oblik suradnje to se i potiče.
Zasad je izgledno da splitska gradska vlast iz ovog izvora namjerava financirati projekt uređenja Žnjana, vrijedan oko 35 milijuna eura, koji se uklapa u strategiju uređenja zelene javne infrastrukture. Gradonačelnik Ivica Puljak za tportal je potvrdio da će sa stručnjacima EIB-a razgovarati i o brojnim drugim gradskim projektima.
'Radi se o dugoročnim zajmovima koji jako dobro potiču razvoj urbanih sredina, a bitno je da je osigurana stručna pomoć i asistencija kod traženja drugih, pa i bespovratnih izvora financiranja. Osim o Žnjanu, razgovarat ćemo o daljnjoj izgradnji Tehnološkog parka Dračevac, izgradnji novih škola i vrtića, a moguće i o javnim garažama koje će u budućnosti biti kvartovski multimodalni centri i pomoću kojih ćemo napokon ukloniti automobile parkirane na pločnicima i zelenim površinama', kazao je splitski gradonačelnik za tportal.