Stručnjaci i uprava se slažu da taj cilj Hrvatske za preostali mjesec dana ne može postići, ali od Ministarstva zaštite okoliša i prirode i od Agencije za zaštitu okoliša nije se moglo doznati koliko se u Hrvatskoj trenutno odvaja biorazgradivog otpada. Prema podacima Agencije iz 2007. godine, biorazgradivi sastojci čine gotovo 70 posto komunalnog otpada u Hrvatskoj, što je malo više od milijun tona, od čega je tek zanemarivi dio recikliran ili upućen na kompostiranje. Od 1995. do 2003., prosječno je u hrvatskom komunalnom smeću bilo 74 posto biorazgradivog sastava, od čega 42 posto kuhinjskog i biootpada, 20 posto papira i kartona, 3 posto kože i kostiju, 1,3 posto drva i 8 posto tekstila, službeni su podaci.

Raspadanjem biorazgradivog otpada proizvodi se metan koji čini oko 3 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova, ali prema procjenama stručnjaka, ima 72 puta veći utjecaj na aktualno globalno zatopljenje od ugljičnog dioksida. Zbog toga je EU Direktivom o otpadu obvezala članice da do 2016. za 35 posto smanje količinu biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, s izuzetkom nekih članica kojima je ostavljen rok do 2016.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode implicitno priznaju da cilj neće biti ostvaren i odgovaraju da je za ostvarenje te obaveze 'trebao biti uspostavljen funkcionalan sustav gospodarenja otpadom prije mnogo godina'. Nasljeđeni sustav ministar Mihael Zmajlović opisao je na primjeru Lećevice: 'Lećevica je slika većine takvih planiranih centara u Hrvatskoj, potrošen je novac, osnovane su tvrtke, isplaćivane su plaće, a Fond je davao milijunske iznose, ali potrebna dokumentacija nije napravljena'.

Komunalci čekaju lokalnu upravu

Većina komunalnih tvrtki spire sa sebe odgovornost te upućuje na Vladu ili lokalnu upravu koja je trebala donijeti planove gospodarenja otpadom, ali dvije tvrtke su i u tim uvjetima primijenile traženi sustav gospodarenja i – premašile cilj. Na upite tvrtkama iz četiri regionalna središta odgovorile su one iz Zagreba i Splita. Čistoća Zagreb smatra da je trebalo donijeti Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba koji bi trebao definirati elemente i načine uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, posebno provedbene postupke, tehnologije obrade otpada te izvore i način financiranja izgradnje sustava.

Kako bi pomogli donošenju plana, u Čistoći su početkom 2012. formirali projektni tim koji je Upravi Holdinga početkom prosinca 2012. predao izvješće s vlastitim viđenjem, koje je i usvojeno u veljači 2013., odgovaraju. Direktor Čistoće Split Stjepan Ivčević priznaje da na području Splitsko-dalmatinske županije ne postoji kompostana, niti odlagalište biorazgradivog otpada, te da je isti problem i kod Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-Kninske i ostalih županija. Posjedujemo jedno reciklažno dvorište smješteno na odlagalištu Karepovac, a prema broju stanovnika trebalo bi biti najmanje sedam reciklažnih dvorišta, dodaje.

Kada Grad Split kao jedinica lokalne samouprave izvrši svoju obvezu utvrđivanja lokacija, osiguranja terena i dovrši postupak izrade – Čistoća Split će opremiti reciklažna dvorišta i organizirati rad u skladu sa Zakonom, ograđuje se Ivčević. 'Na Vaš upit kolika je naša odgovornost za neispunjavanje plana, odgovaramo upitom: Kolika je odgovornost nekoga za nešto za što nije nadležan', odgovaraju iz zagrebačke Čistoće. Ivičević napominje da bi puna primjena nedavno izglasanog Zakona o održivom gospodarenju otpadom bila moguća tek nakon donošenja 52 podzakonska akta u rokovima određenim Zakonom.

Otok Krk i Čakovec perjanice

No, i bez tih pretpostavki, u Hrvatskoj posluju dvije tvrtke koje su ne samo smanjile udio biorazgradivog otpada, nego primjenjuju cjelovitu praksu odvojenog odlaganja otpada: Ponikve s otoka Krka i Čakom iz Čakovca. Grad Čakovec organizira cjelovit sustav unutar koga je uključeno i prikupljanje biorazgradivog otpada, s nešto više od tri tisuće korisnika. Tijekom 2012. godine, prikupljeno je oko 1250 tona biorazgradivog otpada, a pokazatelji za 2013. godinu već sada daju naslutiti da će ta količina biti veća, kazala je direktorica Čakoma Snježana Tkalčec Avirović. Tijekom 2012. godine izgradili smo reciklažno dvorište za potrebe Grada Čakovca, koje je početkom 2013. dobilo uporabnu dozvolu i proradilo u srpnju ove godine, kazala je.

Međutim, Snježana Tkalčec Avirović upozorava da je trebalo proći dosta vremena i savladati mnogo prepreka. Počeli su još 2003., kada su kroz pilot projekt u nekim ulicama Čakovca započeli posebno prikupljati biorazgradivi otpad. Paralelno je započela i 'borba Čakoma za izgradnju kompostirnice, bez koje nema zbrinjavanja te vrste otpada'.

Konačno, skupljanje biorazgradivog otpada počelo je 2010., kada je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odlučio Čakomu sufinancirati nabavu sedam tisuća 'smeđih' kanti za posebno prikupljanje biorazgradivog otpada, kaže direktorica Snježana Tkalčec Avirović. Na otoku Krku se biootpad obrađuje u kompostani od čega dobivaju vrijedan humus. 'U 2013 godini prikupit ćemo oko 3400 tona biorazgradivog otpada, što je, po našim procjenama, nešto više od 50 posto ukupno odloženog biorazgradivog otpada', kazao je za Hinu rukovoditelj radne jednice u Ponikvama Ivan Jurešić

'Ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnog otpada na otoku Krku', popularno nazvan 'Eko otok Krk' omogućio je da je otok Krk već sada u većoj mjeri zadovoljio ciljeve koji hrvatski Zakon o održivom gospodarenju otpadom predviđa do 2020., kaže Jurešić i dodaje: 'Mi do tada planiramo povećati postotak odvojeno skupljenog otpada na 80 posto'.

Osjećaj odgovornog poslovanja

Na pitanje zašto su pokrenuli oblik gospodarenja otpadom od koga bježi sva aministracija i lokalne uprave, odgovaraju da ih je na to tjerala odgovornost i da su im to prethodni zakoni omogućavali. Obveza RH o potrebi smanjenja biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu bila nam je poznata iz rezultata pregovora s Europskom unijom i bila nam je upisana u dozvoli za odlaganje otpada na našem prethodnom odlagalištu, u Totovcu, a i iz iskustva nekih gradova iz Njemačke. Stoga smo promislili o potrebi posebnog prikupljanja i u određenoj mjeri odlučili preslikati prepoznata iskustva drugih, kaže Snježana Tkalčec Avirović.

Iz Eko otoka Krka objašnjavaju kako ih je početkom 2000. sve više pritiskao problem nedostatka odlagališnog prostora za komunalni otpad kao i problem divljih deponija. 'S obzirom da je već tada izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom kasnila, a zbog prevelike važnosti turizma za otok, odlučeno je ozbiljno pristupiti rješavanju problema oko 19 tisuća tona komunalnog otpada, koliko otok Krk godišnje prikupi', kaže Jurešić. Napominje i vrlo nepovoljnu okolnost da se količine otpada tijekom turističke sezone povećavaju do šest puta u odnosu na mirniji zimski period, budući da zimi otpad proizvodi 20 tisuća stanovnika, a ljeti s turistima čak 130 tisuća.

Kod nas taj sustav funcionira od sredine 2005., kada smo na 1500 mjesta po čitavom otoku razmjestili setove od pet kontejnera: smeđi za biootpad, plavi za papir, karton i višeslojnu ambalažu, žuti za plastiku i sitne metale, sivi za staklo i zeleni za mješani komunalni otpad, zaključio je Jurešić.

Zeleni: da se 'nešto radi'

Predsjednik Zelene akcije iz Zagreba Bernard Ivčić ocjenjuje da je stanje u upravljanju otpadom posljedica dugogodišnje politike u kojoj nadležno ministarstvo nije inzistiralo na provođenju zakona, a lokalne uprave – općine i gradovi – izbjegavale provoditi zakone pravdajući se velikim troškovima novog sustava. 'Točno je da su u početku povećani troškovi, ali dugoročno se isplati', kazao je Ivčić i podsjetio kako i u Zagrebu postoji nekoliko lokacija na kojima se probno odvojeno prikuplja otpad i to, koliko se može vidjeti, uspješno, ali da se stalo na tome.

U odgovoru na upit kako misli riještiti taj problem, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode navodi svoj rad na zakonu i dodaje da u cilju što bržeg dostizanja razine odvajanja biorazgradivog otpada ono potiče jedinice lokalne samouprave na odvojeno sakupljanje papira, koji čini gotovo četvrtinu miješanog komunalnog otpada.

To je otprilike i količina za koju moramo smanjiti odlaganje biorazgradivog otpada. Za njega postoji tržište, a relativno ga je jednostavno izdvojiti u kućanstvu. U 2012. i 2013. godini Ministarstvo je putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrilo 80 milijuna kuna za nabavu komunalne opreme poput kontejnera, kompostera, spremnika i komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada za 139 jedinica lokalne samouprave, a s projektima sufinanciranja nastavit će i dalje, kaže se u odgovoru Ministarstva.

Osvrćući se na djelovanje Ministarstva, predsjednik Zelene akcije kaže kako su njegove pojačane akcije, poput zatvaranja nekih odlagališta, motivirane željom da pokaže kako 'nešto radi'.

Mirela Holy vjeruje da bi ostvarila cilj

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kaže se da posljednjih godinu dana zahvaljujući njemu poduzimaju mjere koje će 'omogućiti da se približimo cilju' odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada, ali ne preciziraju koliko je trenutno odvajanja postignuto. 'Uvjereni smo da se kazne, kao krajnji instrument prisile zemljama da krenu u rješavanje problema, upućuju zemljama koji ne pokazuju jasnu inicijativu, a mi nismo jedna od njih', kažu iz Ministarstva.

Nitko nije znao reći što će se doista dogoditi i hoće li Hrvatska plaćati penale. Oni se obračunavaju po veličini prestupa, aktivnosti zemlje članice i sličnom. Prema podacima Zelene akcije od prije nekoliko mjeseci, Poljska plaća penale za neispunjenu politiku odvajanja otpada u iznosu od 57 tisuća eura dnevno, a Italija 200 tisuća eura dnevno. Moguće je da će u siječnju početi stizati uplatnice. Ali čak i ako ne stignu ovaj siječanj, teško da ćemo ih izbjeći narednih godina, jer dok se politika odvojenog prikupljanja otpada počne provoditi trebat će nekoliko godina, a hrvatski sustav ne ulijeva nadu da bi se mogao brzo pokrenuti, procjenuje Ivčić.

Bivša ministrica okoliša Mirela Holy imala je plan koji je predviđao postizanje navedeneg cilja odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada. Tu nema velike filozofije. Bio je pripremljen pravni sustav koji smo imali namjeru realizirati kombinacijom stimulacija i pritisaka, u početku u četiri velika grada koja čine veliki dio sustava, kaže Mirela Holy. Zakon o otpadu bio je pred donošnjem u svibnju 2012., kao i izmjene Plana gospodarenja otpadom u koji je bila unesena karta svih lokacija gospodarenjem otpadom. Također, bio je pripremljen novi pravilnik o gospodarenju otpadom koji bi propisao obavezu odvojenog odlaganja otpada, koji bi tijekom ljeta bio na raspravi, a već najesen bio na snazi.

Holy je planirala pojačati investicije i u dogovoru s nadležnim ministarstvima u okviru postojećih lokacija u četiri velika grada izgraditi kompostane. Također, imala je namjeru angažirati veći broj komunalnih redara i pojačati nadzor ne samo pravnih osoba nego i građana. U ta četiri grada dobili smo traženih 25 posto smanjenja otpada. Mislim sa smo to mogli ostvariti i spasiti Hrvatsku od nepotrebnih snakcija, kazala je Mirela Holy.