Hrvatska bi prema prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), koji je Komisija objavila u svibnju prošle godine, trebala dobiti šest posto manje kohezijskih sredstava u odnosu na sadašnje sedmogodišnje razdoblje 2014-2020, dakle umjesto 10,7 milijardi dobila bi 9,9 milijardi eura, 800 milijuna eura manje.

Komisija je također predložila povećanje nacionalnog sufinanciranja projekata s 15 na 30 posto, smanjenje predfinanciranja s jedan na 0,5 posto te skraćenje roka za provedbu projekata s tri na dvije godine, pravilo N+3, koje bi postalo N+2. "To nam zasigurno ne ide u prilog", rekla je ministrica Žalac.

Zasad je riječ samo o prijedlogu oko kojega se moraju složiti države članice. Pregovori o tome će se intenzivirati u drugoj polovici ove godine za vrijeme finskog predsjedanja, a vrlo vjerojatno će to ostati na stolu i za vrijeme hrvatskog predsjedanja u prvoj polovici sljedeće godine.

Stoga će Hrvatska kao najmlađa članica, koja je tek odnedavno počela osjećati koristi od članstva EU-a, tražiti da joj se odobre izuzeća. Ministrica Žalac kaže da krajnji korisnici u Hrvatskoj već sada imaju problema sa sufinanciranjem 15 posto od cijene projekta, a kamoli s 30 posto. Istaknula je da su kod povjerenika Oettingera naišli na razumijevanje te najavila novi sastanak s njim početkom rujna.

Ministar financija Zdravko Marić je rekao da Hrvatska ima dovoljno dobrih argumenata da se izbori za izuzeća s obzirom da je najmlađa članica. Ministar Marić se nije, na novinarsko pitanje, htio upuštati u procjene s kakvim će prognozama ekonomskog rasta u srijedu izići Europska komisija, s obzirom da je Hrvatska u prvom tromjesečju ostvarila znatno veći rast od onoga koji se ranije predviđao. "Vidjet ćemo sutra.

Ne volim unaprijed ništa komentirati dok ne vidim te procjene", rekao je Marić. Izrazio je zadovoljstvo zbog ubrzanja rasta u prvom tromjesečju te to što se i drugom vide pozitivni trendovi.