Naime, već je na programu dvodnevnog summita, 24. i 25. listopada u Bruxellesu, bila stavka o zaštiti osobnih podataka na internetu, što čini veoma prigodnu koincidenciju s obzirom na nova otkrića o prisluškivanju. Kako izvještavaju novinske agencije, povjerenica za pravosuđe Vivane Reding pozvala je čelnike da 'prijeđu na djela' i podsjetila da 'zaštita osobnih podataka nije samo ideja, već temeljno pravo koje mora poduprijeti temeljni zakon'. Ako su se dosad jačom ograničavanju pristupa privatnim podacima protivile Velika Britanija, Nizozemska i Irska štiteći tako velike web kompanije čija su sjedišta u njihovim zemljama, povjerenica računa na francusku inicijativu, smatraju vodeći mediji Libération i Le Monde.

Dok se čeka jasnija i odrješitija reakcija europskih čelnika na ekstenzivno prisluškivanje (što, nota bene, dosad nije bio slučaj, unatoč otkrićima o prisluškivanjima ureda EU-a i njemačke vlade), Europski parlament je već početkom tjedna pokrenuo nove inicijative . Tako je parlamentarna komisija LIBE (Civilne slobode, pravosuđe i unutarnji poslovi) još u ponedjeljak odobrila prijedlog o zaštiti osobnih podataka kojim se nastoji ograničiti njihova daljnja komercijalna uporaba. Direktiva ima cilj jasnije ograničiti međunarodni prijenos podataka iz pravnih i policijskih izvora, što znači da bi imala učinka i na (legalni) prijenos podataka prema SAD-u.

Nizozemska zastupnica Sophie In't Veld izrazila je želju i da se zamrzne sporazum TFTP (Terrorist Financing Tracking Program) koji dozvoljava SAD-u nadzor nad financijskim transakcijama kroz mrežu Swift čiji su uredi u Belgiji. Iako je parlament ratificirao taj sporazum još 2010, u praksi, smatra zastupnica, ne funkcionira dobro budući da SAD daje veoma opće zahtjeve, a Europljani potom šalju goleme količine podataka, bez ikakvog filtriranja. Još jedan sporazum je sporan, podsjeća Le Monde, a radi se o 'safe harbor', prema kojem bi privatni podaci europskih građana, nakon što su prebačeni u SAD, i dalje imali europsku pravnu zaštitu. Navodno, u praksi, ni taj sporazum ne funkcionira zadovoljavajuće.

Upravo je afera Snowden zaustavila ili barem usporila učinkovitost lobiranja internetskih kompanija kod članova Europskog parlamenta. Konzervativni zastupnici parlamenta, poput Axela Vossa iz Njemačke, ne zalažu se još za ukidanje sporazuma sa SAD-om, budući da 'Europa ne raspolaže logistikom' za nadzor tolike mase podataka, no zato smatraju da SAD mora prekinuti s ovakvim tipom intruzivnog nadzora.

Rezultati parlamentarne komisije o američkom nadzoru očekuju se u prosincu, no već je uspjela zaokupiti pažnju javnosti nakon javnog čitanja pisma Edwarda Snowdena Europskom parlamentu u kojem stoji da 'nadzor čitavih nacija, a ne samo pojedinaca, može lako postati najvećim izazovom ljudskim pravima našeg vremena'.