Cilj ovih smjernica je osigurati interoperabilnost potvrda o cijepljenju, što znači da je sadržaj potvrda o cijepljenju ujednačen, te uspostaviti minimalni skup podataka koje svaka potvrda mora imati.

Potvrde mogu biti u fizičkom ili digitalnom obliku te moraju osigurati rigoroznu zaštitu osobnih podataka.

“Potreban nam je zajednički pristup potvrdama o cijepljenju i radujem se nastavku suradnje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi se ovaj alat proširio na globalnoj razini. Interoperabilne potvrde o cijepljenju bit će važan alat za građane tijekom pandemije, ali i nakon što je prebrodimo", izjavila je povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides.

Prije nekoliko tjedana grčki premijer premijer Kyriakos Mitsotakis je predložio uvođenje potvrde o cijepljenju koje bi mogle služiti kao neka vrsta putovnica s kojima bi cijepljene osobe mogle slobodno putovati unutar EU-a tijekom pandemije.

Svi su se složili oko potrebe za takvim potvrdama, ali samo u medicinske svrhe. Većina država članica smatra da je prerano govoriti o uporabi tih potvrda u druge svrhe, poput putovanja, jer je premalo ljudi cijepljeno, a veliki dio još ni nema pristup cjepivu pa bi to bila očita diskriminacija. Osim toga, još nema dokaza da cijepljene osobe ne mogu biti prenositelji virusa.

Smjernice su uglavnom namijenjene za potvrde o cijepljenju protiv covida-19, ali bi se mogle koristiti u budućnosti kao osnova za dokazivanje o cijepljenju i protiv drugih bolesti.