Reuters je 11. veljače izvijestio da bi sankcije, odgovor na slučaj Navaljni, mogle biti prve uvedene po novom zakonskom okviru donesenom u prosincu prošle godine koji omogućuje Uniji da poduzima mjere zbog kršenja ljudskih prava u svijetu.

„Očekujem da nove sankcije budu uvedene prije samita EU-a u ožujku”, rekao je visoki europski diplomat, govoreći o sastanku na vrhu 25. i 26. ožujka u Bruxellesu.

Ministri vanjskih poslova EU-a sastat će se 22. ožujka.

Na sastanku veleposlanika država članica EU-a u srijedu iskazana je široka potpora sankcijama. Švedska, Njemačka, Francuska, Poljska, baltičke zemlje i drugi pozvali su da se ruskim dužnosnicima uvede zabrana putovanja i zamrzne imovina.

Nije, međutim, spomenuto zaustavljanje izgradnje plinovoda Sjeverni tok II unatoč tome što neke države članice traže da i taj plinovod bude meta sankcija.

Nije još poznato hoće li sankcije obuhvatiti i oligarhe, kako traže Navaljnijeve pristaše.

Pritisak da se uvedu sankcije porastao je pošto je Moskva 5. veljače razbjesnila EU protjeravši njemačke, poljske i švedske diplomate a da nije obavijestila šefa europske diplomacije Josepa Borrella, koji je bio u posjetu Rusiji.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kazao je na konferenciji za novinare da je EU „nepouzdan partner”, čime je ponizio Bruxelles, po ocjeni europskih zastupnika.

„Sankcije treba uvesti uskoro, inače će njihov učinak biti slabiji”, rekao je drugi visoki europski diplomat.

EU je već uveo sankcije Rusiji zbog aneksije Krima 2014. Prošle godine uveo je zabranu putovanja i zamrznuo imovinu šestorici ruskih dužnosnika bliskih Putinu zbog trovanja ruskog oporbenog vođe Alekseja Navaljnog u kolovozu.

Navaljni se prošli mjesec vratio u Rusiju iz Njemačke i 2. veljače završio je u zatvoru zbog kršenja uvjetne slobode. Tvrdi da je to politički motivirano.