Europski gospodarski i socijalni odbor, ili EGSO, jedna je od najstarijih institucija u Europskoj uniji, osnovana 1958. kao forum za sindikate, poslodavce i skupine civilnog društva, savjetodavno tijelo kojem je cilj bio pomoći europskim birokratima pri stvaranju novog europskog jedinstvenog tržišta.

Ali više od pola stoljeća kasnije EGSO šepa usred gotovo desetljeća kritika s naizgled svih strana. Između ostalog, zaposlenici su se žalili na mobing koji se ne rješava, a Europski parlament dovodi u pitanje njegovu potrošnju i mnogi se pitaju imaju li njegovi savjeti uopće vrijednost za institucije EU-a jer sada odvojeno razgovaraju s članovima EGSO-a, piše Politico.

EGSO se sprema za novi udarac. Očekuje se da će 26. rujna parlamentarni Odbor za proračunski nadzor glasati o tome treba li odobriti proračun te institucije, koji je 2021. iznosio 150 milijuna eura, prije nego što to pitanje pošalje plenumu. Zastupnici u Europskom parlamentu prethodno su uskratili odobrenje proračuna EGSO-a za 2020. i ponovno su to učinili ranije ove godine — a najavljuju da bi to mogli ponovno učiniti sljedećeg mjeseca.

Još jedan javni ukor?

Iako Parlament ne može nužno spriječiti EGSO da dobije svoj novac, on može uputiti instituciji još jedan javni ukor, pritom tražeći daljnje istrage i promjene. Ali sama činjenica da Parlament ne može u potpunosti ugasiti EGSO dio je problema, kritični su zastupnici Europskog parlamenta.

'Nešto nije u redu kada zombi odbor košta EU desetke milijuna', rekao je europarlamentarac Tomáš Zdechovský, potpredsjednik Odbora za proračunski nadzor i član skupine desnog centra Europske pučke stranke. 'Ne vidim zašto bismo održavali na životu okoštale odbore čija je važnost marginalna', kazao je.

Unatoč godinama prozivki da je vrijeme da prestane postojati, EGSO snažno zastupa stav da treba nastaviti disati. Predsjednica EGSO-a Christa Schweng rekla je za Politico da je on 'vitalan', tvrdeći da je njegov 'utjecaj češće strateške prirode' i da ga je teško kvantificirati, s obzirom na to da je organizacija u biti 'mreža mreža'.

Institucija je, rekla je Schweng, ojačala svoj kodeks ponašanja i usvojila politiku 'nulte tolerancije' na mobing - što je ključna briga Parlamenta. I, naglasila je Schweng, bilo kakva odgađanja u rješavanju pritužbi na mobing bila su samo zato da bi se bolje pomoglo osoblju. 'Istina je da je taj proces trajao, ali postoji razlog za to, a to je potraga za najboljim rješenjima za žrtve i izvan čisto zakonskih obaveza', dodala je.

Tijekom godina EGSO je izradio mišljenja o svemu, od spašavanja pčela, preko 'upravljanja svemirskim prometom', do 'geopolitičkog utjecaja energetske tranzicije'. Izvješća su izrađena uz pomoć nekoliko stotina neplaćenih 'članova' EGSO-a koji predstavljaju civilno društvo, sindikate i skupine poslodavaca iz cijele Europe. Sam EGSO također je dom za 700 stalnih članova osoblja.

No od 2014. pozornost su privlačili ponašanje i potrošnja EGSO-a na radnom mjestu, a ne njegov stvarni rad. Bivši zaposlenik ESGO-a kazao je da ta institucija ne donosi nikakvu vrijednost. 'I Europska komisija i Parlament danas su u izravnoj vezi s civilnim društvom i konzultiraju se izravno s njima', primijetio je bivši zaposlenik. 'Mišljenja EGSO-a su skupa, rijetko su pravovremena i svojoj metodologiji konsenzusa nemaju što dodati', dodao je.

Drugi bivši zaposlenik rekao je za Politico da druge institucije smatraju EGSO šalom i da je postao organizacija slična 'mafijaškom udruženju' koja nagrađuje lojalnost promaknućima i kažnjava osoblje koje podnese osnovne pritužbe.

Optužbe za mobing

Europski parlament je u svojoj odluci da ne objavi proračun EGSO-a ranije ove godine pozvao na vanjsku istragu njegova postupanja vezanog uz pritužbe na mobing koje su 2018. i 2019. potaknule da se u istraživanje ove institucije uključi i Ured EU-a za borbu protiv prijevara, poznatiji kao OLAF. Naime jedna od četiri žene koje su se požalile na tretman u EGSO-u rekla je za Politico da je stvar još uvijek neriješena unatoč zahtjevu za 'nefinancijsku kompenzaciju', uključujući istragu temeljnih uzroka lošeg upravljanja sustavom EGSO-a. Parlament je također naveo da su dvije osobe uključene u pritužbe još uvijek nezadovoljne svojom naknadom.

Sporna točka je to da je Jacek Krawczyk, kojeg se istražuje zbog mobinga, još uvijek član EGSO-a. Schweng, predsjednica EGSO-a, rekla je da ga ne može smijeniti jer su članovi koji su politički imenovani pod kontrolom članica EU-a. Krawczyk je nekoć bio i vodeći kandidat za sljedećeg predsjednika EGSO-a, ali je vodstvo institucije zatražilo da povuče svoju prijavu nakon što je istraga o njegovu ponašanju otkrila da je vikao, omalovažavao i zlonamjerno kritizirao osoblje, uzrokujući im probleme s mentalnim zdravljem. Krawczyk je sve zanijekao, ali su belgijski tužitelji ipak otvorili istragu.

Pitanje prekomjernog trošenja

Europski parlament također je izrazio zabrinutost zbog potrošnje institucije tijekom pandemije. Naime EGSO je ranije svojim članovima davao dnevnice za dane u kojima prisustvuju sastancima. Sredstva se mogu koristiti za hranu, smještaj i lokalni prijevoz. Međutim EGSO je, doduše smanjene dnevnice, za svojih 329 članova dijelio i tijekom pandemije iako su se sastanci preselili online. Institucija je u konačnici potrošila 2,3 milijuna eura na dnevnice u vrijeme pandemije 2020.

Zastupnici Europskog parlamenta također su upozorili na gotovo 1,5 milijuna eura, koliko je EGSO potrošio na naknade za svoje najaktivnije članove za informatičku nadogradnju tijekom pandemije, i izrazili su zabrinutost da su naknade veće od prosjeka te da su dodijeljene kao paušalna stopa, a ne temeljene na stvarnim troškovima. Schweng je rekla da su naknade članovima u skladu sa standardima EU-a. 'Također odlučno odbacujem neodređene i netočne tvrdnje da postoje 'povlastice' koje se nude osoblju', rekla je.

Isabel García Muñoz, socijalistička zastupnica u Europskom parlamentu iz Španjolske, priprema se 5. rujna predati proračunskom odboru Parlamenta izvješće u kojemu će se detaljno opisati je li EGSO napravio dovoljno poboljšanja da bi opravdao odobrenje svog proračuna. Zastupnica je rekla da je u instituciji postignut 'konkretan napredak', ali još je posla pred njime.