Visoka nezaposlenost mladih u Europskoj uniji već se godinama spominje kao jedan od najvećih političkih, ekonomskih i socijalnih problema, za koji mnogi obećavaju razna rješenja. No izostaju konkretni rezultati, o čemu svjedoči i tematsko 91-stranično izvješće Europskog revizorskog suda objavljeno pod naslovom ‘Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene?’, u kojem se zaključuje da je ‘ostvaren tek ograničen napredak’.

U okviru programa ‘Garancija za mlade’ države članice trebale bi zajamčiti da sve mlade osobe prime kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od prestanka obrazovanja ili prelaska u nezaposlenost. Europsko vijeće usto je uvelo Inicijativu za zapošljavanje mladih s proračunom u visini od 6,4 milijarde eura kako bi se pojačala potpora regijama i pojedincima suočenima s najvećim poteškoćama.

Revizori su posjetili Irsku, Španjolsku, Francusku, Hrvatsku, Italiju, Portugal i Slovačku. U tim je državama članicama u provedbi programa ‘Garancija za mlade’ zabilježen određeni napredak i postignuti su određeni rezultati. ‘Međutim nijedna od tih država nije zajamčila da se svim osobama koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju u roku od četiri mjeseca pruži prilika da prihvate ponudu’, ističe se u priopćenju Europskog revizorskog suda.

Bez posla više od četiri milijuna mladih u EU

'Sredinom 2016. godine u EU je i dalje bilo nezaposleno više od četiri milijuna osoba mlađih od 25 godina', istaknula je Iliana Ivanova, članica Europskog revizorskog suda zadužena za ovo izvješće. ‘Donositelji politika moraju voditi računa o tome da se programima čiji je cilj pomoći mladim osobama ne stvaraju očekivanja koja nije moguće ispuniti. I sama Europska komisija nedavno je u svojoj Bijeloj knjizi o budućnosti Europe potvrdila da postoji neusklađenost između očekivanja i sposobnosti EU-a da ih ispuni’, izjavila je Ivanova.

Kao važan čimbenik koji je pridonio tome revizori ističu nemogućnost obuhvaćanja svih pogođenih mladih osoba isključivo financijskim sredstvima iz proračuna EU-a. U slučaju programa ‘Garancija za mlade’ revizori su utvrdili nedostatak strategija s jasnim ključnim etapama i ciljevima za uključivanje svih osoba kojima je potrebno ponuditi posao, obrazovanje ili osposobljavanje. Države članice nisu procijenile ukupne troškove i dostupna financijska sredstva, a procjena rezultata otežana je nezadovoljavajućom kvalitetom dostupnih podataka.

Ispitivanjem Inicijative za zapošljavanje mladih utvrđeno je da obilježja povezane ciljne skupine nisu procijenjena u dovoljnoj mjeri te da je postojao rizik od toga da se financijskim sredstvima EU-a neće ostvariti dodana vrijednost, već tek zamijeniti nacionalna sredstva. Zbog nezadovoljavajuće kvalitete podataka bilo je teško izmjeriti rezultate navedene u izvješćima, a oni nisu odgovarali očekivanjima. Revizori su zaključili da je Inicijativom za zapošljavanje mladih u posjećenim državama članicama dosad ostvaren ograničen napredak.

Problem jedna javna služba za zapošljavanje 

Hrvatska se prema podacima iz lipnja 2016. godine nalazi na četvrtom mjestu u Europskoj uniji po nezaposlenosti mladih, s više od 30 posto mladih koji su nezaposleni. Prva je Grčka (više od 45 posto), druga Španjolska (45 posto), a treća Italija (37 posto). Iznad prosjeka EU-a po nezaposlenosti mladih su i Portugal na petom mjestu te redom Cipar, Francuska, Belgija, Slovačka, Finska, Rumunjska i Latvija. S druge strane, najmanja nezaposlenost mladih zabilježena je u Njemačkoj, onda na Malti i u Austriji.

Ističe se i da bi bilo potrebno promijeniti sustav zapošljavanja mladih u skladu s ovim programom EU-a, ali da se to nije dogodilo. Hrvatska, Slovačka, Francuska i Portugal zadržale su postojeće sustave dok su se u Italiji, Španjolskoj i Irskoj prilagodili ‘Garanciji za mlade’.

Kao problem se ističe i to da u Hrvatskoj postoji samo jedan pružatelj usluga programa, javna služba za zapošljavanje, te da se sustav izrade profila za zapošljavanje temelji na kvalitativnoj procjeni koju obavlja djelatnik službe. Hrvatska još nije usvojila definiciju kvalitetne ponude, ali trenutačno se radi na tome u okviru novoosnovanog Savjeta za provedbu Plana implementacije ‘Garancije za mlade’.

Muke s IT sustavom za upravljanje bazom podataka  

Još jedna zamjerka Hrvatskoj je i ta da je 31 posto dobivenih europskih sredstava za zapošljavanje mladih potrošeno bez jasno definiranih mjera i strategije.

Hrvatska je, navodi se, imala i teškoća u uvođenju IT sustava korištenog za upravljanje bazom podataka s povezanim informacijama. Znakovito je i to da je od 15 posto mladih koji su odustali od sudjelovanja u programu ‘Garancija za mlade’ čak dvije trećine onih iz Hrvatske.

Na kraju izvješća Europski revizorski sud iznosi preporuke za članice EU-a kada je riječ o zapošljavanju mladih, kojima se naglašava da je potrebno izraditi cjelovit pregled troškova provedbe programa 'Garancija za mlade', prilagoditi programe u skladu s dostupnim financijskim sredstvima, zajamčiti da ponude za posao, obrazovanje ili osposobljavanje odgovaraju profilu sudionika i potražnji na tržištu rada te slijedom toga dovedu do održivog zapošljavanja. Od Europske komisije se pak traži da natjera države članica obrazložiti na koji će se način mjerama namijenjenim zapošljavanju mladih, koje se provode pomoću financijskih sredstava EU-a, pružiti odgovarajuće rješenje za njihove potrebe.

Sve u svemu, program ‘Garancija za mlade’, koji je Unija spektakularno predstavila 2013. godine, zasad nije donio zadovoljavajuće rezultate u zapošljavanju mladih, a Hrvatska se pokazala u mnogim aspektima nesposobnom uopće provesti ga.