Američka kompanija Uber posluje u sektoru prijevoza i ne spada u kategoriju kompanije informatičkog društva, prenose europski mediji u četvrtak mišljenje savjetnika Europskog suda pravde (ECJ)
U danas objavljenom priopćenju sud navodi da se prema mišljenju njihovog pravnog savjetnika "usluga koja se nudi putem Uberovih platformi mora svrstati u kategoriju 'usluga na području transporta'".
Zbog karakteristika aplikacije "Uber se ne može smatrati pukim posrednikom između vozača i putnika". Kompanija se u poslovanju "ne ravna po načelu slobode pružanja usluga u kontekstu 'usluga informatičkog društva'", prenosi informativni portal EUobserver..
"Usluga se zapravo svodi na organizaciju i upravljanje složenim sustavom urbanog prijevoza po narudžbi", smatra pravni savjetnik ECJ-a prema priopćenju.
Mišljenje sudskog savjetnika nije pravno obvezujuće ali ga sud u praksi uglavnom usvaja. U slučaju Ubera zakočit će poslovni uzlet kompanije koja koristi internetsku platformu kako bi povezala vozače spremne dijeliti kapacitete za prijevoz s ljudima u potrazi za prijevozom od točke A do točke B. Putnici plaćaju vozačima a Uber zarađuje naknadu za povezivanje.
Uber se u nekoliko zemalja Europske unije suočio s pravnim problemima nakon što su 2012. počeli nuditi svoje usluge i u Europi.
Posebno je kontroverzna njihova aplikacija UberPop, budući da obuhvaća vozače koji nemaju dozvolu za taksiranje.
Prema tumačenju vlasti brojnih europskih zemalja, to znači nepoštenu konkurenciju za taksi prijevoznike pa su stoga neke među njima pokušale regulirati Uberove usluge a u pojedinim su ih slučajevima i zabranile.
Tako se prošlog mjeseca Uber povukao iz Danske zbog novog zakona koji njihove usluge izjednačava s tradicionalnim uslugama taksiranja.
Aktualni je slučaj došao pred Europski sud pravde 2014. godine kada je španjolski sud od njih zatražio da presude je li Uber kompanija za prijevoz ili kompanija za usluge informatičkog društva.
vezane vijesti
Usluge transporta, uključujući taksiranje, izuzete su iz europske direktive o uslugama iz 2006. godine, čiji je cilj usklađivanje usluga na zajedničkom tržištu.
Kompanije koje pružaju usluge u sektoru informatičkog društva spadaju pod regulativu EU o načelu slobode pružanja usluga pa bi mogle biti zaštićene od zabrana na razini pojedinih država koje bi se mogle smatrati diskriminatornima.
Konačna presuda imat će posljedice po širi fenomen takozvane "ekonomije dijeljenja", napominje EUobserver.
