U iščekivanju odluke o izručenju hrvatskog branitelja Tihomira Purde, u pravosudnim i političkim krugovima nastoji se pronaći neki izlaz odluče li ipak bosanskohercegovačke vlasti na Purdinu ekstradiciju Srbiji. U tom slučaju, kao jedino rješenje nameće se obraćanje Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, piše Vjesnik
To je u rukama Purdinih odvjetnika u BiH, jer jedino oni mogu osporavati nepovoljne odluke tamošnjeg pravosuđa za svog klijenta.
Postoje razne osnove po kojima bi se na Europskom sudu mogla osporavati eventualna odluka o Purdinu izručenju, koje predviđa Europska konvencija o ljudskim pravima, ali i neki drugi dokumenti suda, otkriva Vjesnik.
U praksi Europskog suda poznata je privremena mjera zabrane izručenja. Bilo je slučajeva da je neka država donijela odluku o izručenju stranog državljanina, što su odvjetnici uspjeli zaustaviti zbog opasnosti da bi izručeni bio izvrgnut raznim neprihvatljivim postupcima u zemlji izručenja.
Postoje razni članci Europske konvencije na koju se mogu pozivati oni kojima prijeti izručenje, pogotovo ako su u pritvoru, kao što je Purda. Primjerice, članak 3. Konvencije navodi da nitko ne smije biti podvrgnut mučenju, nečovječnom i ponižavajućem postupanju ili kazni, a na Europskom sudu bi se moglo dokazivati da bi Purda u Srbiji mogao biti izvrgnut nekom od tih postupaka.
Mogla bi se osporavati i osnova po kojoj je Sud BiH Purdi odredio pritvor, a to je opasnost od bijega. Kad bi Sud BiH eventualno Purdi ukinuo pritvor te se on i vrati u Hrvatsku, moglo bi se dokazivati i da je on spreman odazivati se na suđenje u Srbiji, ako bi do toga došlo. Svoj iskaz Purda bi iz Hrvatske mogao dati i videovezom, a moglo bi se osigurati da bude dostupan sudu u Srbiji. Osim toga, Konvencija kaže i da svatko ima pravo u razumnom roku biti suđen ili pušten na slobodu do suđenja, a puštanje na slobodu može se uvjetovati i davanjem jamstva.
No, pred Europskim sudom moglo bi se dovoditi u pitanje hoće li Purda imati pravo na pošteno suđenje u Srbiji. Konvencija kaže da svatko ima pravo da neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj. Koliko suđenje Purdi u Srbiji može biti pravično u kontekstu toga da su iskazi protiv njega prikupljani i iskazima danima u logoru, moglo bi postati pitanje i za Europski sud, ako sve dođe do te instance.
Još postoji mogućnost da bosanskohercegovačko pravosuđe, zaključno s ministrom pravde te zemlje, ipak odluči u Purdinu korist te odbije srbijanski zahtjev za njegovo izručenje i pusti ga u Hrvatsku.
Slučaj Tihomira Purde na neki se način smatrao završenim nakon zajedničkog priopćenja ministara pravosuđa Hrvatske i Srbije Dražena Bošnjakovića i Snežane Malović, nakon susreta u Zagrebu, iz kojeg je proizlazilo da će Srbija taj slučaj prepustiti Hrvatskoj. Izjave na tom tragu javno je dala je i ministrica Malović. No, odluka Županijskog državnog odvjetništvo u Osijeku značila je da naša pravusudna tijela neće preuzeti slučaj Purda zbog nepostojanja njegove krivnje, pa je on ostao pritvoren u Zenici, gdje sada čeka odluku o izručenju Srbiji. Sada se slučaju ne nazire kraj i ne zna se kakav će epilog biti.
Podsjetimo, Purda je uhićen 5. siječnja na graničnom prijelazu u Orašju na granici s Hrvatskom, temeljem Interpolove tjeralice još iz 2007. Srbija ga tereti zbog ratnog zločina koji je navodno počinio u studenom 1991. u Vukovaru, u vrijeme opsade toga grada.
