Primorsko-goranski školarci bolesniji su od svojih vršnjaka u ostalim hrvatskim gradovima ili im je na nastavi dosadnije nego učenicima u drugim sredinama, jer već drugu godinu apsolutni su rekorderi u broju prikupljenih sati izostanaka s nastave.
Svaki hrvatski učenik godišnje s nastave prosječno izostane 87 sati, a svaki primorsko-goranski učenik 96 sati, a u nepojavljivanju na nastavi apsolutni rekorderi su primorsko-goranski srednjoškolci, piše Novi list.
Njihov prosjek izostanak s nastave je neoboriv, jer svaki hrvatski srednjoškolac godišnje izostaje 105 sati s nastave, ali svaki primorsko-goranski učenik ima čak 121 sat izostanka s nastave, što znači da tijekom školske godine svaki od tih srednjoškolaca nije bio u školskoj klupi čak 20 nastavnih dana.
vezane vijesti
Sve su to podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja za prošlu školsku godinu iz kojih je vidljivo i da broj izostanaka među hrvatskim učenicima ima uzlaznu krivulju, jer u odnosu na godinu ranije, prošle su godine prikupili 1,6 milijuna izostanaka više.
Klupe hrvatskih škola lani su bile prazne čak gotovo 40 milijuna sati, a većina tih izostanaka je opravdana. Taj masovni nedolazak na nastavu opravdavaju roditelji, ali i liječnici, jer kako ističe ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich, u svojoj dugogodišnjoj praksi još nije doživjela da je liječnik odbio dati ispričnicu.
'Količina ispričnica koje dobivamo je enormna. Ispada da je današnja generacija mladih jako bolesna. To je jedan trokut koji čine dijete, roditelj i liječnik'.
Ukoliko je učenik opravdano izostao 30 posto sati nekog predmeta, ide na predmetni ispit. Nekada su takve situacije bile vrlo rijetke i to na razini škole, a sada 5 do 10 posto gimnazijalaca izlazi redovno na predmetne ispite, a ne radi se o učenicima koji imaju neku kroničnu bolest, ali imaju liječničku ispričnicu.
Zakonodavac je imao ideju da predmetni ispiti budu za učenike s težim dijagnozama, ali sada se događa da srednjoškolci primjenjuju studentski način učenja, iznosi Sclaunich.
Svemu tome je teško doskočiti. Sve više se izbjegava i nastava tjelesnog odgoja. Gotovo u svakom razredu imamo nekolicinu učenika koji imaju liječničku ispričnicu i oslobođeni su tog predmeta.
Nekada smo na razni škole imali svega nekoliko takvih učenika, a ne na razini razreda. To je poražavajuće, posebno jer smo kao nacija u samom vrhu po pretilosti, ističe ravnateljica.
