'Podaci sugeriraju nešto poput geopolitičkog buđenja u Europi', kaže Mark Leonard, direktor Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), koje je provelo anketu u sedam zemalja, čiji građani čine čak dvije trećine stanovništva EU-a.

'Iako je dojam da su članice Europske unije podijeljene i odsutne po pitanju ukrajinske krize, europski građani su ujedinjeni: slažu se da bi Vladimir Putin mogao pokrenuti vojnu akciju i da bi Europa, sa svojim partnerima iz NATO-a, trebala priskočiti u pomoć Ukrajini', kaže Leonard.

Autori istraživanja rekli su da je ono pokazalo kako 'više nema puno istine u klišeu da Europljani vjeruju da je rat nezamisliv i da mir uzimaju zdravo za gotovo. Oni svoj svijet doživljavaju kao u predratnom, a ne poslijeratnom stanju.'

Anketa provedena krajem siječnja pokazala je da većina u šest od sedam ispitanih zemalja vjeruje da će Rusija napasti Ukrajinu tijekom 2022., u što su općenito najviše uvjereni oni koji su najbliži istočnoj granici Europe, prenosi Guardian.

U Finskoj su najmanje uvjereni u rusku invaziju, njih 44 posto, no u drugim državama članicama više je ispitanih uvjereno da će Rusija već ove godine napasti Ukrajinu - 51 posto ispitanika u Francuskoj i Italiji, 52 posto u Njemačkoj, 55 posto u Švedskoj, 64 posto u Rumunjskoj i 73 posto ispitanika u Poljskoj.

Većina u svih sedam zemalja vidi NATO i njegovih 30 država članica kao glavne branitelje ukrajinskog suvereniteta, ali također jasno smatraju da EU ima odgovornost stati u obranu Ukrajine u slučaju ruske agresije.

U Finskoj 56 posto ispitanika smatra da bi Unija trebala priteći u pomoć Ukrajini, a 59 posto misli da bi to trebao NATO. U ostalim državama te su brojke iznosile: 53 posto i 55 posto u Francuskoj; 47 posto i 50 posto u Njemačkoj; 64 posto i 67 posto u Italiji; 80 posto i 79 posto u Poljskoj; 57 posto i 63 posto u Rumunjskoj te 61 posto i 64 posto u Švedskoj.

Na pitanje za koga najviše vjeruju da će zaštititi interese građana EU-a ako Rusija napadne Ukrajinu, najmanje polovica ispitanih u svakoj zemlji – što se popelo na više od 60 posto u Poljskoj, Švedskoj, Italiji i Rumunjskoj – odgovorila je da vjeruju Uniji. U dvije zemlje, Švedskoj i Finskoj, povjerenje u EU bilo je i veće nego u NATO.

Slabo povjerenje da će SAD doći u pomoć

No kada se govori o ulozi SAD-a u obrani Ukrajine, povjerenje da će Amerikanci biti jednako predani u obrani interesa građana EU-a znatno je niže. Više ispitanika u svim zemljama, osim Poljske i Rumunjske, reklo je da više vjeruju Njemačkoj nego SAD-u. Čak i u Poljskoj, koja se percipira kao najveća američka saveznica na istoku Europe, NATO (75%) i EU (67%) smatrani su pouzdanijima od SAD-a.

'Dok većina Europljana još uvijek vjeruje da će NATO braniti Europu, NATO više nije samo drugo ime za SAD', rekli su autori. 'Europljani više vjeruju da će NATO zaštititi njihove interese nego SAD', dodaju.

Istraživanje je pokazalo i da dobar dio ispitanih smatra da 'Brexit znači Brexit'. Unatoč tome što iz Velike Britanije dolaze glasne poruke podrške Ukrajini, samo u dvije države članice, Poljskoj (66%) i Švedskoj (52%), većina smatra da bi Britanija trebala priskočiti u pomoć Ukrajini.

Svjesni posljedica - od izbjeglica do mogućnosti da i sami budu meta napada

Istraživanje je pokazalo i da su Europljani spremni prihvatiti značajne, potencijalno dugoročne posljedice kao rezultat obrane Ukrajine - mogući dolazak velikog broja izbjeglica, veće troškove energije, ekonomski pritisak, kibernetičke napade i rusku vojnu akciju.

Ispitanici u Poljskoj, Rumunjskoj i Švedskoj u većem postotku rekli su da je pomoć Ukrajini 'vrijedna rizika' svih mogućih posljedica, a 53 posto ispitanika u Poljskoj reklo je da je podrška Ukrajini čak vrijedna najvećeg rizika, odnosno eventualne ruske vojne akcije koja bi bila usmjerena i na samu Poljsku.

Međutim građani u Francuskoj i Njemačkoj bili su najmanje voljni podnijeti eventualne posljedice ruske invazije, što sugerira da vjeruju da bi 'cijena toga mogla biti veća od nagrade', rekli su autori izvješća.

Putin bi mogao biti iznenađen kad vidi da bi mnogi Europljani 'još jednu rusku invaziju na Ukrajinu vidjeli kao napad ne samo na susjednu zemlju, već i na sam europski sigurnosni poredak', zaključili su autori.

'I zapanjujuće je to da toliko ispitanika – sa sjevera, juga, istoka i zapada – misli da bi taj sigurnosni poredak trebao biti zaštićen.'

S obzirom na to da su neki očito manje spremni snositi trošak od drugih, 'način na koji Europljani budu postupali u sljedećih nekoliko tjedana bit će ključan za budućnost europske sigurnosti', rekli su autori.