U izjavi uz Konvenciju na vlastiti Ustav pozivala se i Poljska, što je izazvalo oštru reakciju nekoliko članica Vijeća Europe koje su uvjerene da je riječ o nedopuštenom sužavanju opsega Konvencije. Izvori Večernjeg lista, međutim, tumače da se Hrvatskoj, primijeni li ovakav model, to ne može dogoditi.

Naime, Poljska je pri ratifikaciji dala izjavu da će Konvenciju primjenjivati u skladu sa svojim ustavom, dok bi Hrvatska tek konstatirala da ona jest u skladu s hrvatskim Ustavom. Predloženom formulacijom Plenković bi odjednom mogao ubiti dvije muhe – onemogućiti da izjava koja se prilaže uz konvenciju iziritira oporbu, na čije će glasove morati računati, s obzirom na otpore Konvenciji iz dijela HDZ-a, i ujedno deklarirati da u dokumentu nema rodne ideologije, crvene krpe za konzervativne stranke i udruge, ali i hrvatske biskupe.

O tome kako će izjava izgledati ovisiti će i podrška Konvenciji u Saboru. Plenković bi trebao dobiti podršku većine HDZ-ovih zastupnika, iako će se sljedećih tjedana rasprava o ratifikaciji održati u županijskim organizacijama stranke.

Sigurna podrška doći će i od HNS-a i nezavisnog zastupnika iz njihovog kluba Tomislava Sauche te HSLS-ovog Darinka Kosora i manjinskih zastupnika. Zastupnici HDS-a Goran Dodig i Branko Hrg svoju će odluku donijeti kada vide kako će izgledati izjava i što će Vlada poslati u Sabor.

Iako su oporbeni SDP, GLAS i IDS bili gorljivi zagovornici rafitikacije Istanbulske konvencije, ovaj tjedan SDP-ov Davor Bernardić jasno je rekao da će podržati Konvenciju ali bez ikakvih ograda, pa i onih dozvoljenih koje se odnose na financijske troškove. Konvenciju bez ideoloških ograda podržat će i u GLAS-u pa će stoga biti zanimljivo hoće li Plenković dobiti podršku oporbe.

U Mostu i Živom zidu zasad su podjeljeni po pitanju ratifikacije, a većina zastupnika Mosta još uvijek nije donijela odluku kako će glasati.