'Današnja sjednica Vlade namjerno je posvećena važnoj točci: Usvajanje strategije za uvođenje eura kao službene valute u RH', kazao je Plenković u uvodnoj riječi. 'Znate da smo javnu kampanju pokrenuli krajme listopada s HNB-om kada je strategija predstavljna javnosti', kazao je i dodao da treba puno raditi na senzibiliziranju javnosti.

Dnevni red sjednice Vlade pogledajte ovdje.

'Ova strategija analizira koristi i troškove od uvođenja eura. Analiza koja je napravljena jasno utvrđuje da ćemo imati niske troškove i trajnu korist od uvođenja eura', pojasnio je premijer. To će pridonijeti otpornosti financijskog sustava na razne poremećaje, smatra.

Osvrnuo se na odluku Ustavnog suda oko lex Agrokora. 'Vidjeli ste da je Ustavnu sud ne samo kazao da je u skladu s Ustavom i da bi bilo neustavno da Vlada nije reagirala. To je prava poruka. Svi dionici ovog procesa trebaju dati maksimum da se do 10. srpnja postigne nagodba. Vjerujem da će izvanredna uprava s a svim akterima pronaći snage i umješnosti da se taj posao realzira', kazao je.

Potpredsjednica Vlade i ministrica godpodarstva Martina Dalić istaknula je da Hrvatska ispunjava sve kriterije nominalne kovergencije. 'S druge strane kriteriji realne konvergencije, a tu je razina dohotka, to je trajan zadatak kojim ćemo se morati baviti u nadolazećem razdoblju', istaknula je.

'Hrvatska je ekonomski vrlo dobar kandidat za preuzimanje eura. 80 posto štednih depozita stanovništva je u eurima. Mnoge transakcije većih vrijednosti se dogovoraju u eurima. Hrvatska je vrlo euroizirana zemlja', poručila je.

Najveći trošak je gubitak monetarne politike i samostalnosti monetarne politike no naša monetarna politika je i danas ograničena zbog činjenice da je monetarni sustav euroiziran i HNB upravlja s 20-30 posto novčane mase.

Moguće je jednokratno povećanje cijena od 0,2 do 0,4 posto kao posljedica uvođenja eura. Troškovi koji će nastati biti će 425 milijuna eura u prvih pet godina.

Euro će biti uveden kroz pet do sedam godina, poručila je Dalić.

Sjednica se održava dan nakon skandala s mailovima ministrice gospodarstva Martine Dalić na temu lex Agrokora, o čemu je jučer i sam premijer govorio.

Ponovio je, kao i ranije, da je Most bio sa svime upoznat. 'To je tema koju živimo zadnjih godinu i pol dana, tema koja je dominirala političkim prostorom i uzela jako puno energije vremena i rada Vlade i zaokupila Sabor. Danas je još jedna epizoda koja se odnosi na mailove ministrice Dalić vodimo računa da je cijela kriza krenula eskalirati u siječnju. Vlada se njome počela baviti u veljači. U tom trenutku shvatili smo razmjere potencijalne opasnosti, imali smo jako malo vremena. Agrokor je prema Todorićevim riječima prijetio stečaj kao i kompanijama u sustavu', rekao je Plenković.

'U takvim izvanrednim okolnostima imali smo samo nekoliko opcija: reći da je to slobodno tržište te ne napraviti ništa, nacionalizacija Agrokora što smo smatrali da nije niti u skladu sa dostignutih pravnim standardima niti primjereno našem članstvu u Europskoj uniji. Jedino što smo mogli je stvoriti određeni zakonski okvir koji bi spriječio prelijevanje krize na naš gospodarski i financijski sustav. U tome smo uspjeli. Da smo imali malo više vremena, mogli smo oformiti dvije, tri radne skupine, organizirati javna savjetovanja, studije učinka, a zato nismo imali vremena. Imali smo kriznu situaciju u kojoj smo morali odvažno preuzeti političku odgovornost. Aktivaciju zakona potpisao je sam vlasnik. Zbog te odluke posegnuli smo za ekspertima van sustava. Najodgovornija je bila potpredsjednica vlade i ministrica Dalić i u konačnici iza nje je stajala cijela vlada i parlamentarna većina. Stručnjaci koji su bili angažirani su bili oni koji za koje se smatralo da se razumiju u temu. Most je bio u tijeku sa svim aktivnostima', rekao je Plenković, dodavši kako u prepisci nema novog elementa.

Smjenu ministrice traži oporba, a DORH istražuje cijeli slučaj.

SDP će cijeli slučaj komentirati na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u 11 sati.