Na ispitima i testovima u najvećoj su mjeri varali ispitanici sa srednjom stručnom spremom, njih čak 98 posto, dok su najmanje varali oni s visokom stručnom spremom, njih 21 posto nikada nije varalo na ispitu.

Većini varanje ipak nije glavna metoda

Da nije sve tako crno pokazuje to što je većini ispitanika koji su pribjegli varanju na ispitima to bila samo pomoć prilikom polaganja testa, a tek 16 posto je izjavilo kako im je varanje glavna metoda na koju se oslanjaju kako bi položili, odnosno dobro napisali test.

Na ispitima najčešće varaju srednjoškolci - 41 posto ispitanika kaže kako je za vrijeme srednje škole varalo na gotovo svakom testu, a njih svega 8 posto nikada nisu varali. Za vrijeme osnovnoškolskog obrazovanja petina ispitanika, 19 posto, varala je gotovo na svakom testu, dok ih 18 posto nikada nije varalo.

Od ispitanika koji su pohađali višu školu ili fakultet, njih 24 posto je varalo na svakom ispitu, no ipak je više onih koji nikada nisu varali za vrijeme studiranja, 31 posto. Gotovo polovica onih koji su pohađali fakultet priznali su da su varali na ispitima, ali samo u iznimnim situacijama.

Najviše koriste šalabahter

Kada je riječ o metodama prepisivanja, 93 posto ispitanika koristilo je šalabahter. Osim šalabahtera, 85 posto ispitanika se na ispitu došaptavalo, dok ih od kolega prepisuje 11 posto.

Moderne tehnologije (mobitele, bubice…) probalo je koristiti 19 posto ispitanika, a svega 4 posto se time služi kao glavnom metodom varanja na testovima. Također, 8 posto ispitanika poslalo je nekoga drugoga umjesto njih da polaže ispit, ali tu metodu nitko od ispitanika ne koristi redovno. Od ostalih metoda koje su probali ispitanici su istaknuli čitanje iz knjige, zamjenu testova, znakove rukama...

Najčešći razlog zbog kojeg učenici i studenti pribjegavaju varanju je nesigurnost u vlastito znanje, 66 posto, nedostatak vremena za učenje, 65 posto, njih 23 posto vara 'jer svi to čine', a 21 posto zato jer imaju priliku. Kako ne bi zaostajali za kolegama koji to čine, razlog je zašto na ispitima vara preostalih 16 posto ispitanika.

'Previše bespotrebnog gradiva koje se ne može naučiti niti razumjeti', objašnjava jedna ispitanica zašto pribjegava varanju na ispitima. 'Profesori kojima nije bilo bitno jesmo li naučili ili naštrebali gradivo...profesori koji su od nas očekivali da budemo papige i gdje doslovno moraš od slova do slova naučiti gradivo napamet', komentira jedan ispitanik, dok drugi dodaje da 'generalizirani ispiti nisu za svakog, svi smo različiti i takvo bi trebalo biti i ispitivanje znanja'.

'Posuđivanje' radova od drugih

Osim varanja na ispitima i testovima, ispitanici su skloni i 'posuđivanju' dijelova ili čak cijelih radova od drugih. U najmanjoj mjeri se posuđuje za izradu maturalnih i diplomskih radova koje ispitanici u pravilu pišu sami, 83 posto maturalni i 81 posto diplomski.

Dijelovi tuđih radova u najvećoj se mjeri posuđuju za zadaće, 52 posto, i lektire, 40 posto, a upravo se lektire u najvećoj mjeri u potpunosti preuzimaju od drugih.

Čak 83 posto ispitanika uhvaćeno je u varanju, a za to uglavnom dobivaju kazne s kratkotrajnim posljedicama. Najčešća posljedica je opomena, 49 posto ispitanika je opomenuto, te oduzimanje testa ili ispita, 39 posto. Jedinicu u imenik i poništenje testa dobilo je 31 posto ispitanika, 5 posto izbačeno je iz učionice zbog varanja, a 1 posto je čak isključeno iz škole.

Da varanje nije moralno, ali je u nekim situacijama potrebno, smatra 70 posto ispitanika, dok ih 17 posto smatra to apsolutno nemoralnim, iako su to i sami radili. Problem u varanju ne vidi 13 posto ispitanika koji smatraju kako je to skroz u redu.

Iako varanje ispitanici ne smatraju moralnim, ali ipak donekle prihvatljivim, 15 posto ih smatra kako postoje struke gdje je to apsolutno zabranjeno i neoprostivo, kao što su medicina i srodni fakulteti, što pokazuje da za varanje ipak vrijede dvostruki standardi, navodi EduCentar.