Njemačka se bliži izvanrednim parlamentarnim izborima 23. veljače. Razlog tomu je raspad semafor-koalicije kancelara Olafa Scholza, u kojoj su bili socijaldemokrati, zeleni i liberali, a potom i izglasavanje nepovjerenja u Bundestagu.

Kako će izgledati buduća njemačka vlast, teško je reći, no jasno je da sve veću ulogu, barem prema istraživanjima javnog mnijenja, preuzima krajnje desna, odnosno konzervativna i populistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Ankete još od kolovoza prošle godine pokazuju da AfD uživa podršku 20 posto javnosti. U siječnju su na 19 posto, a ispred njih po podršci samo je koalicija CDU/CSU, piše Euronews.

Nadugo i naširoko su se mediji, pa i sociolozi, bavili rastom ekstremne desnice u Njemačkoj, poglavito u kontekstu povijesne ostavštine te države, ali i suvremenih društvenih situacija poput migracija i već postojećih etničkih zajednica. Kako bilo, zasad se čini da će AfD biti važan faktor tvorbe buduće njemačke nacionalne vlasti, iako su se sve ostale stranke dosad izjasnile da s njima neće stupati u koaliciju.

S obzirom na to da su relativno mlada stranka - osnovani su 2013. - AfD-u nije trebalo puno da se probije u politički mainstream. Mahom zbog bavljenja aktualnim i društveno osjetljivim te polarizirajućim temama, najveću podršku im je javnost priskrbila, zanimljivo, u istočnom dijelu Njemačke. Na lanjskim izborima za Europski parlament, unatoč euroskeptičnim stavovima, osvojili su 15 mandata, a postotak osvojenih glasova (15,90 posto) veći je od pojedinačne podrške koju su dobile stranke donedavne semafor-koalicije. No to je, čini se, trend nesvojstven samo za Njemačku, već i za druge zemlje u kojima podrška desnici raste zbog sloma postojeće vlasti, primjerice Austriju i Francusku.

Muskova podrška

Ali izborne kampanje sadrže brojne troškove koji trebaju biti plaćeni. Uz regularnu izbornu promidžbu putem jumbo plakata i plaćenih oglasa, sve više novca odlazi na društvene mreže te druge dozvoljene oblike izborne promocije. Strankama, osim sredstava koja su im dodijeljena po zakonu zbog broja zastupnika u Bundestagu, a AfD ih ima 76, pomažu i donatori.

Nakon što je najbogatiji čovjek svijeta i jedan od Trumpovih bliskih ljudi, Elon Musk, objavio plaćeni novinski tekst u kojem podržava AfD i navodi da 'samo oni mogu spasiti Njemačku', pritom odbacujući svaku usporedbu njih i nacističkog režima, a zatim i održao intervju sa šeficom stranke Alice Weidel te se videovezom javio na obilježavanju službenog početka kampanje, popularnost AfD-a raste i među donatorima.

Prema njemačkim propisima, stranke trajno moraju imati javno dostupne podatke o donacijama većima od 35.000 eura te ih je AfD u svojoj povijesti skupio - malo. No zanimljivo je da su najveće donacije primili u posljednjih nekoliko dana. Stoga smo odlučili istražiti tko stoji iza njih.

Ekscentrični liječnik na vrhu popisa

Najveću donaciju, od milijun i pol eura, dao je 21. siječnja, dva dana prije svog 78. rođendana, Winfried Alexander Stöcker, liječnik, znanstvenik, izumitelj i poduzetnik. Iz dostupnih podataka saznajemo da je on 1987. godine osnovao tvrtku Euroimmun, a 2017. prodao ju je za 1,2 milijarde eura. Bio je predavač, a zatim i počasni profesor imunologije na Medicinskom sveučilištu u Lübecku, a jedno vrijeme radio je i kao predavač u Višoj medicinskoj školi Tongji u kineskom Wuhanu.

Osim medicinom, bavio se poduzetništvom, pa je 2013. kupio povijesnu robnu kuću u gradu Görlitzu, a tri godine poslije i zračnu luku Lübeck-Blankensee.

Posljednji put pojavio se u javnosti tijekom pandemije koronavirusa, kad je građanima davao cjepivo koje je sam razvio, ali za koje nije dobio odobrenja za stavljanje na tržište, niti za upotrebu na ljudima, piše Euronews. Njegova je donacija sasvim legalna jer ne postoji ograničenje svote koja može biti donirana u predizborne svrhe.

Čovjek kojeg nitko ne poznaje

Samo dva dana kasnije, zanimljivo, baš na Stöckerov rođendan, na račun AfD-a sjela je druga najveća donacija u iznosu od 999.900 eura. Nju je dao Horst Jan Winter, stanovnik Blankenhaina u njemačkoj pokrajini Tiringiji.

Kako se doznaje iz Bundestaga, ali i same stranke, Winter nije član AfD-a, a svoju donaciju najavio je telefonom nekoliko dana ranije.

Na adresi koju je naveo njemački mediji pronašli su trošnu zgradu. Susjedi su se čudili kako netko može dati skoro milijun eura nekoj političkoj stranci.

'Teško mi je vjerovati da netko iz ovog kućanstva može donirati skoro milijun eura. Tu uglavnom žive ljudi koji primaju socijalnu pomoć', pišu njemački mediji. Susjedi su za radio MDR rekli da nisu nikad čuli ni vidjeli nikakvog Horsta Jana Wintera, a gradonačelnik gradića od 6600 stanovnika rekao je da ne postoji telefonski priključak prijavljen na to ime.

Investitor koji podupire desnicu

Do protekloga tjedna najveća donacija AfD-u iznosila je 265.050 eura. Nju je 25. siječnja 2023. godine uplatio izvjesni Harmut Issmer iz Tiringije.

Riječ je o građevinskom poduzetniku i investitoru koji se naglo obogatio tijekom nekretninskog buma devedesetih u Istočnoj Njemačkoj. Svoje bogatstvo uglavnom troši na podršku desnim skupinama, organizacijama i medijima. On, naime, podupire 'Pokret za slobodu Main-Kinzig Wetterau' i časopis Compact, koji je njemački Savezni ured za zaštitu ustava klasificirao kao ekstremistički medij, a voditelj je internetske stranice samoproglašenog narodnog pokreta 'Domoljubi za Njemačku'.

Ranije je javno iskazivao ekstremno desne stavove, naročito o njemačkoj politici prema migrantima, medijima i zaštiti okoliša. Tijekom 2018. i 2019. godine govorio je na skupovima PEGIDA-e i Građana Reicha u Berlinu, Hamburgu i Weimaru te je navodno tražio licenciju za radijsko emitiranje u Tiringiji, ali mu je ona odbijena.

Svađa u obitelji

Po 100.000 eura AfD-u su još dali doktorica Marianne Zubrzycki-Lederhausen, koja je to učinila 29. prosinca 2016. godine, te Christian Krawinkel uplatom izvršenom 7. veljače 2020.

Zanimljivo, Krawinkelova građevinska firma je 2015. godine sklopila ugovor s Berlinom o proširenju smještaja za izbjeglice. Godišnje je dobivao milijun i pol eura javnog novca za uređenje zgrade u ulici Hennigsdorfer, u kojoj radovi - nikad nisu počeli, piše Frankfurter Rundschau.

Njegova obitelj, šokirana donacijom, pokrenula je akciju kojom je htjela skupiti 100.000 eura protiv AfD-a. Krawinkel je u pismu naveo da je donirao novac kao doprinos 'za više demokracije u zemlji'. Ali njegova je obitelj zaključila da daje podršku 'očigledno fašističkim političarima'. Inače, Krawinkel je poznat po rasipnosti. Ima veliku kolekciju motocikala, kuću s helidromom na Ibizi te čamac s motorom od 3000 konjskih snaga.

Zanimljivo, AfD je izgubio 10 milijuna eura, koliko im je 2018. godine ostavio inženjer i inovator Reiner Strangfeld. Čovjek koji se obogatio izumom automatskog ispirača zahodskih školjki sastavio je oporuku u kojoj je sav svoj imetak ostavio AfD-u, nakon čega je počinio samoubojstvo. No, kako piše Welt.de, patio je od ozbiljne psihičke bolesti i vjerojatno nije bio sposoban sastaviti oporuku. Čak je dvaput prisilno hospitaliziran, a liječnici su utvrdili da je predstavljao opasnost za sebe i okolinu. Navodno se vidio žrtvom zavjere sudaca, odvjetnika i države. Sud Donje Saske stoga je odbio provesti njegovu oporuku.