'Model WRF ARW koji koristimo jako je dobar regionalni model za oborine i vjetar. Solidno smo predvidjeli oluju, ali nismo mogli predvidjeti razmjere ovoga ekstrema. Znali smo da će pasti više od 50 litara kiše po četvornom metru, ali ne i hoće li pasti na more ili kopno, te kolika će biti točna količina oborina', kaže Karlo Penović iz Crometea za portal Antena Zadar.

Ovakav ekstrem mogao bi se mnogo točnije predvidjeti, barem nekih sat vremena prije kad bi Dalmacija napokon bila pokrivena radarom.

'Novci za radare pokušavaju se od Vlade Republike Hrvatske izvući godinama, ali meteorolozi su stalno odbijani. Srećom, Europska unija je nešto pametnija, ali trebat ćemo pričekati godinu dvije da projekt METMONIC zaživi s kojim će diljem Jadrana biti postavljena tri radara. Tada će se ovakve katastrofe moći ranije i detaljnije predvidjeti', rekao nam je Penović.

Trenutno je radarom pokrivena većina Hrvatske, ali od Zadra južnije građani su ostavljeni na milost ili nemilost vremenskim uvjetima.

Penović je također obranio i svoje kolege iz DHMZ-a koje su, kako kaže, isto napravile najviše što su mogle u danim uvjetima izostanka ključne opreme.

Rade Popadić, osnivač udruge Crometeo kaže da je za razliku od unutrašnjosti Hrvatske koja je radarima pokrivena pola stoljeća, hrvatski Jadran, posebice Dalmacija, takvu opremu nema.

'Radari nisu nekakav hir, oni su nužan instrument za moderne vremenske prognoze koji mogu iz minute u minutu, iz kilometra u kilometar, pratiti i predvidjeti kretanje oluje. Radari neće zaštiti ljude od posljedica nevremena, ali mogu na vrijeme upozoriti ljude, minimalizirati materijalnu štetu i spasiti ljudske živote. Udruga Crometeo godinama već upozorava na korisnost i nužnost radara, no za sada naši apeli nisu urodili plodom', kaže Popadić.

'Imamo informaciju da je 2008. godine Vlada raspolagala novcem za kupnju spomenutih radara, no kako je nastupila kriza novac je preusmjeren za plaće u javnom sektoru', objašnjava Popadić tragičnost cijele situacije.