Zašto prije svakog operativnog zahvata i u svakoj trudnoći treba pribaviti novi nalaz krvne grupe i Rh faktora? Ne bi li bilo jednostavnije i jeftinije, kako za pojedinca tako i za zdravstveni sustav u cjelini, da se podaci o krvnoj grupi na neki način trajno registriraju u evidenciji svakog pacijenta? Evo što o tome kaže Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu
Uz pretpostavku da je krvna grupa nasljedna i nepromjenjiva kategorija tijekom cijelog života, brojni pacijenti koji posjeduju 'stari' nalaz krvne grupe pitaju se zašto moraju ponavljati pretragu, doživljavajući taj liječnički zahtjev kao nepotrebno opterećenje u nizu ostalih zatraženih preoperativnih postupaka koji zahtijevaju vrijeme ili novac.
Dr. med. Irena Jukić opovrgava uvriježeno mišljenje da je krvna grupa 'zapisana u kamenu', no čak ni to nije ključni razlog zbog kojeg se uvijek iznova traži novi 'nalaz krvne grupe', iz kojeg se zapravo iščitava i više od same krvne krupe i Rh faktora.
vezane vijesti
'Transfuzijsko liječenje bilo kakve vrste, a jednako tako i trudnoća, mogu potaknuti stvaranje antieritrocitnih protutijela, odnosno senzibilizaciju osobe koja je potencijalni primatelj krvi, što može uvjetovati od umjerenih do veoma teških, pa i kobnih poslijetransfuzijskih reakcija. Dakle ponavljanje nalaza pred operaciju i u trudnoći ima svoje stručno utemeljenje. Naravno da svi imamo svoju krvnu grupu od rođenja, no promjene su moguće, primjerice kada je u pozadini uznapredovalo maligno oboljenje poput terminalnog stadija karcinoma želuca, kada imunološki sustav štiti bolesnika tako da promijeni ekspresiju antigena. To su izuzetno rijetka stanja', napominje dr. Jukić.
Češća je pojava stvaranje antieritrocitnih protutijela, a oni mogu nastati tako što organizam dođe u doticaj s određenim antigenima koji ne postoje od ranije u njegovoj cirkulaciji.
'Imunološki sustav je sjajan, on je savršen, sve pamti, tako da pri idućem susretu može doći do tzv. intravaskularne reakcije, što dovodi do napada na eritrocite koji ulaze u krvotok, a posljedica toga je raspad eritrocita i mogućnost zatajenja bubrega. Upravo radi prevencije svaki put iznova moramo odrediti ne samo krvnu grupu i Rh faktor, nego i obaviti indirektni antiglobulinski test (IAT)', tumači dr. Jukić, dodajući da i svaku trudnoću treba dodatno provjeriti jer beba može od majke i od oca naslijediti dio inkompatibilnih antigena.
Ginekologinja Marta Lajtman Križaić dodatno pojašnjava mogućnost komplikacija u trudnoći kada se ustanovi da je indirektni antiglobulinski test pozitivan, tj. da su se razvila antieritrocitna antitijela.
'Na eritrocitima postoji 30-ak krvnogrupnih sustava s više od 600 antigena. To su proteini ili šećeri na membrani eritrocita i trudnica na njih može razviti protutijela u slučaju da dijete naslijedi antigen oca, a majka ga nema', kaže dr. Lajtman Križaić, dodajući da se IAT-om mogu detektirati specifična antitijela i njihov status tijekom trudnoće.
Upravo zahvaljujući napretku transfuzijske medicine naglo su uznapredovale mogućnosti dijagnostike, liječenja i profilakse određenih bolesti u svakoj životnoj dobi, ali i već kod fetusa u slučaju hemolitičke bolesti, koja je danas iznimno rijetka.
