Koje su promjene predložene u Macronovoj mirovinskoj reformi?

Najniža opća dob za odlazak u mirovinu povisit će se sa 62 na 64 godine, a neki će radnici u javnom sektoru izgubiti privilegije koje su imali. Novi zakon također će povećati broj godina potrebnih za odlazak u punu mirovinu, što znači da će mnogi ljudi koji su počeli raditi u srednjim dvadesetima ili majke koje su u nekom periodu karijere odgajale djecu morati raditi do 67. godine prije nego što dobiju punu mirovinu. Promjene su bile dio Macronova programa u kampanji 2022. godine za drugi predsjednički mandat.

Ovo nije prvi put da Macron pokušava promijeniti mirovinski sustav

Tijekom svog prvog mandata, 2019. godine, iznio je drugačiji plan za promjenu složenog francuskog mirovinskog sustava. Tvrdio je da je ukidanje 42 posebna režima za sektore, od željezničkih i energetskih radnika do odvjetnika, ključno za održavanje financijski održivog sustava. Tada nije želio dizati dobnu granicu za odlazak u mirovinu.

Prosvjedi protiv tih prijedloga trajali su dulje od bilo kojeg štrajka u nedavnoj povijesti te se uspoređuju s obustavama rada iz 1968. godine, piše The Guardian. Macronove promjene na kraju su odgođene na početku pandemije koronavirusa 2020. godine.

Tko je posljednjih tjedana prosvjedovao na ulicama?

U rijetkom iskazu jedinstva, svi sindikati sudjelovali su u prosvjedima od početka ove godine, organizirajući neke od najvećih skupova u više desetljeća, a dosegli su vrhunac prošlog utorka, kada je na ulice izašlo oko 1,28 milijuna ljudi.

Štrajkali su radnici u transportu, energetici, lučki radnici, učitelji i zaposleni u javnom sektoru, uključujući muzejsko osoblje. Štrajk skupljača smeća se nastavlja i doveo je do nakupljanja više od 7000 tona otpada u pola Pariza. Sindikati kažu da će novi zakon kazniti osobe s niskim primanjima na fizičkim poslovima koji rano započinju karijeru, prisiljavajući ih da rade dulje od diplomiranih studenata, na koje promjene manje utječu. Ankete javnog mnijenja pokazuju da se dvije trećine Francuza protive promjenama mirovinskog sustava i podržavaju prosvjedni pokret.

Zašto su mirovine takvo političko žarište u Francuskoj?

Mirovinski sustav smatra se kamenom temeljcem cijenjenog modela socijalne zaštite u zemlji. Francuska ima, poput Hrvatske, mirovinski sustav temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti - pri čemu radnom stanovništvu od plaća odbijaju obvezne naknade kako bi se financiralo one koji su u mirovini. Svi francuski radnici dobivaju državnu mirovinu.

Francuska ima najnižu dob za državnu mirovinu među glavnim europskim gospodarstvima i troši značajan iznos na potporu sustavu. Radno aktivno stanovništvo plaća visoke izdatke i vidi poštene mirovine kao temelj načina na koji bi društvo trebalo funkcionirati.

Svaki francuski predsjednik u posljednjih 40 godina na neki je način mijenjao zakone o umirovljenju, obično izazivajući bijes i prosvjede na ulicama.

Zašto je Macron odlučio upotrijebiti posebne ovlasti za provođenje promjena umjesto glasanja u parlamentu?

Donji dom parlamenta, Nacionalna skupština, trebao je glasati u četvrtak poslijepodne, ali Macron je donio iznenadnu odluku u posljednjem trenutku da umjesto toga upotrijebi posebne ustavne vlasti i provede svoj plan bez glasanja, jer nije bio siguran u potporu dovoljnog broja zastupnika. Posebne ovlasti sadržane u članku 49. stavku 3. ustava dopuštaju vladi da zaobiđe članove parlamenta.

Premijerka Elisabeth Borne objavila je odluku u parlamentu usred kaotičnih scena u kojima su zastupnici radikalne ljevice pjevali 'Marseljezu' iz sveg glasa pokušavajući je spriječiti da govori.

Korištenje posebnih ovlasti ilustrira Macronov težak položaj u parlamentu. Ozbiljno je potkopan u Nacionalnoj skupštini nakon što njegova centristička skupina nije uspjela osvojiti apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima prošlog lipnja zbog dobrih rezultata krajnje desnice i radikalne ljevice.

Bez većine, vlada se morala osloniti na zastupnike stranke Republikanci (desni centar) da podrže promjene mirovinskog sustava. No unatoč tjednima pregovora, nisu bili sigurni da imaju dovoljnu potporu.

Što je sljedeće?

Političari ljevice pozvali su sindikate na nastavak štrajkova i uličnih prosvjeda.

Oporbeni političari mogli bi izglasati nepovjerenje vladi, o čemu će se glasati možda već u ponedjeljak. Hoće li to proći, ovisi o tome hoće li se okupiti oporbene stranke, koje su radikalno jedne protiv drugih. Radikalna ljevica ne želi se pridružiti krajnjoj desnici Marine Le Pen.

Prethodno glasanje o nepovjerenju ovoj vladi nije prošlo jer nisu imali apsolutnu većinu od 287 glasova. Mnogo toga ovisi o tome hoće li Republikanci glasati za prijedlog o nepovjerenju. Prethodno to nisu napravili. Njihov čelnik Eric Ciotti rekao je u četvrtak da njegova stranka neće staviti potpis na glasanje o povjerenju.

Ako izglasavanje nepovjerenja ipak prođe, Macron bi mogao otpustiti kabinet i napraviti preustroj kako bi formirao novu vladu. Također ima vlast odlučivati o raspuštanju parlamenta i raspisivanju prijevremenih općih izbora, iako to nije njegov najvjerojatniji izbor, sudeći prema raspoloženju na ulicama.