U prijedlogu za opoziv ministra financija SDP podsjeća kako je Marić prije dolaska u Vladu u Agrokoru bio na funkciji izvršnog direktora za strategiju i tržište kapitala. Već zbog toga, u skladu sa Zakonom o sprečavanju sukoba interesa, trebao se izuzeti iz svih postupaka i odluka koje bi mogle utjecati na koncern Agrokor. SDP u zahtjevu podsjeća da je Marić u nekoliko izjava rekao da će se izuzeti, no unatoč tome prije desetak dana glasao je za imenovanje izvanrednog povjerenika u Agrokoru.

Time je Marić, smatraju u SDP-u, pokazao da ne poštuje pravni poredak RH te da ne vodi računa o vjerodostojnosti svoje dužnosti.

SDP u prijedlogu za iskazivanje povjerenja spominje i Agrokorova financijska izvješća koja su, prema informacijama iz medija i izjava, bila nepotpuna. U glavnoj oporbenoj stranci napominju i kako je sam izvanredni povjerenik Ante Ramljak izrazio sumnje u pouzdanost tih izvještaja.

Marić je, navodi se dalje u prijedlogu, kao izvršni direktor u Agrokoru aktivno takva izvješća koristio kako bi osigurao financiranje koncerna. To, smatraju u SDP-u, dovodi u pitanje njegov kredibilitet, ali i mogućnost da u budućnost nastavi obnašati dužnost ministra financija.

SDP u prijedlogu spominje i kredit koji je Marić prije sedam godina podignuo u HPB-u po povlaštenoj kamati, o čemu je u Saboru progovorio i Gordan Maras. Jednako tako, SDP mu kao teret spominje to što je poslije preuzimanja dužnosti odgodio primjenu propisa koji su mogli na vrijeme ukazati na postojanje krize u Agrokoru.

O pitanju povjerenja Mariću progovorio je danas i predsjednik SDP-a Davor Bernardić. 'Očito je riječ o udruženom ličilačkom pothvatu u Hrvatskoj, u kojem su svi sve znali i jedni druge farbali, a na kraju su prefarbali hrvatske poljoprivrednike, radnike i radnice koji rade za minimalnu plaću u Konzumovim trgovinama. Netko treba biti odgovoran', rekao je Bernardić.  

Prema saborskom Poslovniku, uputi li SDP zahtjev za opoziv već sutra u proceduru, on će odmah biti uvršten u dnevni red, a Sabor o njemu mora raspravljati i glasati u roku od 30 dana.

Grbin traži ocjenu ustavnosti tzv. lex Agrokora

Ocjenu ustavnosti tzv. lex Agrokora od Ustavnog suda zatražio je SDP-ov Peđa Grbin. Kako je napisao na svom blogu, smatra da zakon dovodi do nejednakosti jer na različit način tretira različite subjekte. 'Od činjenice da se primjenjuje samo na (velika) dionička društva, preko pogodovanja bankama koje će kreditirati Agrokor, pa do diskrecijskog prava izvanrednog povjerenika da odabere kojim će vjerovnicima plaćati prethodna dugovanja i s kime će nastaviti poslovanje, zakon vrvi odredbama koje po svojem karakteru promoviraju nejednako postupanje i arbitrarnost. Takvim propisima ne može biti mjesta u ustavnom poretku uređene pravne države, kakvom Hrvatska (nadam se) želi biti', pojašnjava Grbin.

Zakonom se, smatra Grbin, narušava i trodioba vlasti jer se sve ključne odluke prebacuju na Vladu, dok se sud pretvara u dostavljača. 'Dapače, osim postupaka kojima se štite radnička prava, za što smo se izborili u saborskoj raspravi, svi drugi sudski postupci prestaju i ne mogu se pokretati novi čak ni za radnje povjerenika nakon pokretanja postupka izvanredne uprave, što stvara opasan presedan i narušava teškom mukom stvarane instrumente pravne države. Isto, nažalost, vrijedi i za odredbe zakona kojima se praktički dokidaju stvarna prava trećih osoba pa primjerice onaj čija je stvar na korištenju u Agrokoru (recimo, vlasnik poljoprivredne ili druge mehanizacije koji ju iznajmljuje društvima u sastavu koncerna) uopće nema mehanizme kojima bi vratio svoje stvari ukoliko ih povjerenik ne želi predati', piše Grbin.

Jednako tako, uvjeren je Grbin, zakon je u suprotnosti s europskim pravom. 'To ne samo da utječe na njegovu ustavnost, već Hrvatsku dovodi u poziciju da se protiv nje mogu pokretati postupci zbog tzv. infringementa, koji mogu rezultirati velikim novčanim kaznama, koje ćemo, na kraju, plaćati svi mi', kaže Grbin.