"Očekuje se da će svi koji se danas bave prirodnim plinom u budućnosti biti nositelji dekarbonizacijskih procesa vezanih za proizvodnju, transport i korištenje biometana, sintetičkih plinova i vodika", izjavio je Filipović na 38. međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin u organizaciji Centra za plin Hrvatske i Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU).

Podsjetio je da je na europskoj razini ograničena cijena plina, da se sada spustila na otprilike 40 eura, a u Hrvatskoj su amortizirani svi netržišni pritisci na cijene plina i struje, osigurana stabilnost i gospodarska aktivnost.

"Donosimo odluke koje će osigurati sigurnu opskrbu i pristupačne cijene energenata", rekao je Filipović, navevši da je intenzivirana tranzicija prema obnovljivim izvorima energije i raspisan natječaj za iskorištavanje geotermalnih potencijala.

Nadalje, putem Fonda za zaštitu okoliša planira se u kratkom roku utrostručiti broj solara, a u sklopu modernizacijskog fonda vrijednog milijardu eura otvoren je prvi poziv od 60 milijuna eura, kako bi omogućili nove investicije i konkurentnost. Do 2030. cilj je imati više od 2500 megavata iz novih obnovljivih izvora, kazao je.

Ne očekuje se 'divljanje' cijena plina i struje

Na novinarski upit o cijenama plina i energije sljedeće zime, rekao je da se u idućem razdoblju ne očekuje 'divljanje' cijena plina i električne energije. Podsjetio je i da je u zadnjem paketu mjera Vlada donijela odluku da će cijene plina ostati iste za građane, a ograničene su i cijene električne energije, poručivši da građani stoga ne trebaju strahovati.

Vezano uz cijene hrane, kazao je da je Vlada učinila sve kako bi omogućila neometano funkcioniranje gospodarstva limitiranjem cijena električne energije i goriva te da od gospodarstvenika očekuju da i oni utječu na kretanje cijena.

"I oni trebaju preuzeti dio tereta. Svima su rasli prihodi, većini i dobit, pa ima prostora za smanjenje cijena, no Vlada ne može nikome diktirati korigiranje cijena", kazao je Filipović, dodavši da je dio odluka o tome gdje će kupovati i na građanima, koji moraju vidjeti tko je korektan, a tko nije.

Predsjednik hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić rekao je da se ograničenjem cijena plina pomoglo građanima i gospodarstvu, da su skladišta plina napunjena, a cijena tog energenta stabilizirana.

"Možemo reći da nam je ponovno glava iznad vode“, ustvrdio je Pudić.

Naglasio je da svjetska potrošnja energije po stanovniku raste, a pritom još i više plina i električne energije. Rekao je i da su obnovljivi izvori pokrili oko 10 posto potražnje za novom energijom te da su, dok je situacija takva, fosilna goriva poput plina potrebna.

On smatra da je upitno koliko će energija ubuduće koštati građane Europe, odnosno da će se, dok god se mijenja tehnologija ili energija sa značajno skupljom, energetsko siromaštvo povećavati.

Ivan Fugaš iz LNG Hrvatske naveo je da je LNG terminal u razdoblju remonta te da se očekuje da sljedećeg tjedna premaši pet milijardi prostornih metara prirodnog plina isporučenog u transportni sustav.

Skladište plina popunjeno više od 70 posto

Direktor Podzemnog skladišta plina Okoli Vlado Vlašić rekao je da će predstojeća sezona utiskivanja, koja će početi krajem tjedna, biti puno jednostavnija u operativnom smislu, jer će sezona povlačenja završiti s kapacitetom koji je za više od 70 posto popunjen.

Član Uprave Ine Miroslav Skalicki rekao je da Rafinerija nafte Rijeka kreće s radom nakon privremene obustave rada zbog radova na modernizaciji pogona.

U Rijeci se planira za nekoliko godina krenuti s proizvodnjom zelenog vodika, koji je potreban za preradu naftnih derivata. Riječ je o zelenom vodiku dobivenom iz sunčane elektrane, koja će se raditi u unutar kruga rafinerije.

Važan je i projekt istraživanja na Sjevernom Jadranu, dodatnih bušotina, kojima će se povećati proizvodnja plina, naglasio je i dodao da se razmišlja i o obalnim vjetroelektranama u smislu tranzicije prema zelenoj energiji. Završena je sunčana elektrana u Molvama, koja će krajem mjeseca biti puštena u pogon, kao druga najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić istaknuo je da je HEP već pokrenuo ulaganja u vjetro i sunčane elektrane, do kraja ljeta u pogonu će biti 10 sunčanih elektrana, a razvija se više od 60 projekta obnovljivih izvora. Oni neće "preko noći" zamijeniti zemni plin, no plin budućnosti u globalnoj energetici je vodik, pa je važno postojeću plinsku infrastrukturu već sada usmjeravati u tom pravcu.

Aktivistice Greenpeacea nakratko prekinule skup

Na 38. međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin sudjeluje oko 500 stručnjaka, a glavne teme su prirodni plin kao dio budućeg niskougljičnog društva, plinska infrastruktura, izazovi i prilike u procesu dekarbonizacije.

Nedugo nakon početka, skup je prekinulo šest aktivistica Greenpeacea, koje su izašle na pozornicu i razvile transparente s porukama protiv novih plinskih projekta i ulaganja.

Jedna od njih, Sara Matić je poručila da treba ulagati u obnovljive i nove izvore energije, a ne u fosilna goriva te da je plin uzrok klimatskih promjena. Naglasila je da ostaju dok ne dobiju obećanje da će se prestati s ulaganjima u fosilna goriva, no s pozornice su ih ispratili zaštitari, pa je skup nastavljen.